DEN HAAG, 28. lipnja (Hina/AFP) - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) je u petak počeo ispitivanje odnosa srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića i čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića
protiv kojeg je u četvrtak u Den Haagu pokrenut sudski proces.
I BIH - IZJAVIO U DEN HAAGU PAUL GARDE
DEN HAAG, 28. lipnja (Hina/AFP) - Međunarodni sud za ratne zločine
počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) je u petak počeo ispitivanje
odnosa srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića i čelnika
bosanskih Srba Radovana Karadžića protiv kojeg je u četvrtak u Den
Haagu pokrenut sudski proces. #L#
ICTY je optužio Radovana Kardžića i vojnog zapovjednika bosanskih
Srba generala Ratka Mladića za ratne zločine, zločine protiv
čovječenosti i genocid.
Francuski profesor Paul Garde (Pol Gard) je prvi svjedok optužnice u
procesu protiv Karadžića i Mladića. U svom iskazu on je podsjetio na
veze uspostavljene još prije početka sukoba u BiH između Karadžića i
Miloševića kao i na pomoć koju su bosanski Srbi dobili od
Jugoslavenske narodne armije (JNA) na početku rata 1992. godine.
"Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević je "neosporno glavni
organizator" rata u Hrvatskoj i BiH", rekao je Paul Garde.
"Što se tiče rata u Hrvatskoj i BiH, glavna odgovornost neosporno
pada na Miloševića", odgovorio je Garde na upit suca Egipčanina Fuada
Riada koga bi se moglo smatrati "mozgom" rata na prostoru bivše
Jugoslavije.
Bosanski Srbi su zatražili pomoć od JNA kako bi se odvojili i ne bi
više živjeli u istoj državi s Muslimanima i Hrvatima te kako bi svoju
državu mogli priključiti Srbiji i Crnoj Gori, izjavio je profesor
Garde.
Profesor Garde je ocijenio da se odgovornost za vojne operacije može
jednako pripisati Kradžiću kao i vojnom zapovjedniku bosanskih Srba
generalu Mladiću.
"JNA je odgovorila pozitivno i njezine postrojbe su pretvorene u dio
vojske bosanskih Srba čineći temelj sukoba", rekao je profesor Garde
ističući tako izravnu uključenost srbijanskog predsjednika u sukob u
BiH. Veliki dio saslušanja bio je posvećen podsjećanju na nastanak
Republike Srpske (RS) u BiH.
Optužbe protiv Karadžića i Mladića odnose se na cijelo razdoblje rata
u BiH, posebice na vrijeme kada je Sarajevo bilo pod opsadom i na
vrijeme nakon pada muslimanske enklave Srebrenice u srpnju prošle
godine.
Pred sudom bi se u sedam dana, koliko je ICTY predvidio da će trajati
saslušanje o Karadžiću i Mladiću, trebalo pojaviti dvanaest svjedoka.
Među svjedocima će biti i časnici nizozemskog bataljona UN koji su
boravili u Srebrenici u vrijeme njezinog pada, zatim stručnjaci
ICTY-ja koji će svjedočiti o opsadi Sarajeva te jedan kanadski vojnik
kojeg su bosanski Srbi upotrijebili kao "živi štit" kada su se htjeli
zaštititi od mogućih zračnih napada NATO-a.
Saslušanje bi trebalo nakon sedam dana biti zaključeno donošenjem
međunarodnog naloga za uhićenje Karadžića i Mladića. Time bi svaki
optuženi postao "osoba za kojom se traga u cijelom svijetu", a zemlja
u kojoj bi se optuženi nalazili predstavljala bi "zatvor pod otvorenim
nebom", stoji u priopćenju ICTYja.
ICTY trenutačno drži u pritvoru sedam osoba od ukupno 74 koliko ih je
optuženo za ratne zločine, zločine počinjene protiv čovječnosti i za
genocid.
(Hina) bis mm
281500 MET jun 96