BEČ, 28. lipnja (Hina/APA) - Proces prijelaza sa centraliziranog planskog gospodarstva na tržišno gospodarstvo u reformskim državama kompleksan je i težak, povlači za sobom potrebe masovnog restrukturiranja te zahtijeva temeljne
promjene u institucijama. No unatoč tome tržišno se orijentirane reforme sa naknadnom liberalizacijom tržišta isplate, zaključak je izvješća Svjetske banke o svjetskom gospodarskom razvoju u 1996. godini, naslovljenom "Od plana do tržišta".
BEČ, 28. lipnja (Hina/APA) - Proces prijelaza sa centraliziranog
planskog gospodarstva na tržišno gospodarstvo u reformskim državama
kompleksan je i težak, povlači za sobom potrebe masovnog
restrukturiranja te zahtijeva temeljne promjene u institucijama. No
unatoč tome tržišno se orijentirane reforme sa naknadnom
liberalizacijom tržišta isplate, zaključak je izvješća Svjetske banke
o svjetskom gospodarskom razvoju u 1996. godini, naslovljenom "Od
plana do tržišta". #L#
Pojedine zemlje u tranziciji liberalizirale su svoje gospodarstvo
različitom brzinom i intenzitetom, no sve one bilježe ubrzan razvoj.
Države, u kojima je taj proces jače uznapredovao, imaju neznatan pad
proizvodnje uz snažan gospodarski procvat. To dokazuje, da
liberalizacija uvjetovana većim brojem privatnih poduzeća i
vanjskotrgovinskim "bumom" potiče razvoj, tvrde u navedenom izvještaju
objavljenom u četvrtak navečer.
Veća liberalizacija, osim toga, pomaže u borbi protiv inflacije što
također pridonosi većoj stabilnosti.
Svjetska banka odlučujućim korakom na putu u tržišno gospodarstvo
smatra integraciju reformskih država u svjetsko gospodarstvo. Trenutno
su inozemne investicije još uvijek koncentrirane na na neke atraktivne
zemlje poput Mađarske ili Kine. Pristupom u Svjetsku trgovinsku
organizaciju (WTO) potiču se kako vanjska trgovina tako i inozemne
investicije.
Spektar mogućih reformi određuje se faktorima specifičnim za pojedine
države. Tako npr. u Kini, gdje se na početku reforme još 70 posto
stanovništva bavilo poljodjelstvom a svega 20 posto je bilo zaposleno
u državnim poduzećima, ne može vrijediti ista gospodarsko-politička
strategija i mjere kao npr. u Rusiji, gdje je 90 posto stanovništva
bilo zaposleno u državnoj službi dok je svega 13 posto stanovništva
bilo zaposleno u agrarnom sektoru.
U novim zemljama u tranziciji privatni sektor privređuje već više od
polovice unutarnjeg brutto-proizvoda (NBP). To pokazuje da je
privatizacija u većini država već daleko uznapredovala, smatra
Svjetska banka.
No, za djelotvorno i uspješno tržište važan je i način privatizacije.
Tzv. unutarnja privatizacija, kod koje management preuzima vlastito
poduzeće i koja se primjenjuje u Rusiji, većinom pokazuje samo
nedostatke. Javna prodaja dionica tvrtki, koja se primjenjuju npr. u
Mađarskoj, pokazuju brojne prednosti.
Prema izvještaju Svjetske banke izgradnja tržišnih gospodarstava
dugoročno gledano ovisi o uspješnoj izgradnji novih institucija.
Pravni, bankovni sustav, javna uprava, državne financije i socijalni
sustav moraju se pri tome iz temelja promijeniti. Napredak
institucionalnih reformi ne ovisi samo o aktivnostima vlade, već u
većoj mjeri i o individualnoj potražnji, koja raste proporcionalno sa
stupnjem liberalizacije.
Svjetska banka za većinu zemalja u tranziciji u budućnosti vidi dobre
izglede za rast no, uz uvjet konzekventnih reformi podržanih širokim
društveno-političkim konsenzusom.
(Hina) sap fp
280953 MET jun 96