ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku je rada zaključio raspravu o nekoliko zakonskih prijedloga u prvom čitanju te dva zakonska prijedloga u hitnoj saborskoj proceduri.
ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u
nastavku je rada zaključio raspravu o nekoliko zakonskih prijedloga u
prvom čitanju te dva zakonska prijedloga u hitnoj saborskoj proceduri.
#L#
Zastupnici su obaviješteni da je u dogovoru sa predsjednicima dijela
klubova, na što je kao inicijator uvrštavanja u dnevni red pristao i
Jozo Radoš, predloženo odgađanje rasprave o Izvješću o vanjskoj
politici Republike Hrvatske, s osobitim naglaskom na odgađanje prijema
RH u Vijeće Europe. Obzirom na mogućnost da Hrvatska na neki način
bude primljena u Vijeće Europe, o čemu bi se djelomice moglo znati u
ponedjeljak a konačna odluka uskoro, ta bi se točka odgodila za
srpanjsko, izvanredno zasjedanje Sabora, rečeno je.
Kraća je rasprava vođena o Prijedlogu zakona o Plovputu, Split,
kojim se status Plovputa usklađuje sa Zakonom o trgovačkim
društvima, odnosno preoblikuje u trgovačko društvo s ograničenom
odgovornošću u vlasništvu Republike Hrvatske. Predloženi je zakon
prihvatio Odbor za pomorstvo, promet i veze, no Odbor za zakonodavstvo
predložio je odgađanje rasprave dok predlagatelj ne dostavi
obrazloženje i dokaze o razlozima preoblikovanja Plovputa u trgovačko
društvo, a ne javnu ustanovu ili drugu pravnu osobu javnog prava.
Ostajući u cijelosti kod svog prijedloga, Vlada je predloženi model
ocijenila najprimjerenijim. Osnovna djelatnost Plovputa od interesa
je za Republiku Hrvatsku, ističe Vlada u pismenom obrazloženju, ali
se ti poslovi teško mogu podvesti pod poslove radi kojih se osniva
javna ustanova.
No, i zastupnici su u raspravi ponovili dilemu da li Plovput
preoblikovati u trgovačko društvo ili u javno poduzeće. Izjasnili su
se ipak da se zakonski prijedlog propusti u drugo čitanje, iako, kako
je kazao Ivan Milas, nije siguran da je predloženi model dobar.
Zastupnički je dom zaključio i raspravu o šest zakonskih prijedloga
o izmjenama i dopunama zakona o proglašenju nacionalnih parkova.
Riječ je o zakonima kojima su nacionalnim parkovima proglašeni Krka,
Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Kornati, te zapadni dio otoka
Mljeta. Predloženim se izmjenama, obrazložio je ravnatelj Državne
uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine Ferdinand Meder,
nastoji pospješiti zaštita temeljnog fenomena tih parkova, a
određuju se i nove granice i to povećanjem površina svih parkova,
osim parka Krka. Izvješćujući o stavovima Odbora za zakonodavstvo i
Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Vice Vukojević i
Božidar Kalmeta su Vladi predložili da razmotri mogućnosti daljnjeg
proširenja granica nacionalnih parkova, navodeći i područja koja bi
kod pojednih parkova trebalo zaštiti. To je, kazao je Meder, u
skladu i s Vladinim usmjerenjem povećanja površina nacionalnih
parkova, parkova prirode i slično. "Sada je u Republici Hrvatskoj
zaštićeno oko 7,5 posto teritorija, dok se u europskim državama taj
postotak kreće od 12 posto pa čak i do 40 posto", rekao je Meder.
Obrazlažući po hitnom postupku upućene prijedloge izmjena Zakona o
visokim učilištima i Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Vice
Vukojević je istaknuo da je Odbor za zakonodavstvo pripremajući
pročišćene tekstove tih zakona uočio niz suprotnih odredbi koje treba
ispraviti i razriješiti.
(Hina) bm/bn ds
271317 MET jun 96