ZASTUPNIČKI DOM SABORA O PRIJEDLOGU ZAKONA O JAVNOM PRIOPĆAVANJU

ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio je danas raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o javnom priopćavanju, kojim se uređuju prava i obveze novinara i sudionika u javnom priopćavanju, utemeljenje tijela za zaštitu slobode javnog priopćavanja, odgovornost za štetu učinjenu objavljenom vijesti, objavljivanje priopćenja i ispravka vijesti. #L# Ukazujući na razlike u odnosu na prvo čitanje, ministar pravosuđa Miroslav Šeparović je kazao da je, sukladno odgovarajućim aktima Vijeća Europe, definirana zaštita privatnosti. Propisano je, dodaje, da i način označavanja promidžbenih poruka i plaćenih priloga treba biti u suglasnosti s pravilima novinarskog zanimanja i etike, da obveza na ispravak informacije u slučaju promjene glavnog urednika tereti novoga glavnog urednika i to nakon zaključenja glavne rasprave, a ne kako je bilo prvotno utvrđeno nakon pravomoćnosti odluke suda. Nadalje, kazao je Šeparović, obveza osiguranja od odgovornosti za štetu učinjenu objavljenom viješću proširena je na sve nakladnike. Do određenih promjena došlo je i u odredbama o Vijeću za zaštitu slobode javnoga priopćavanja, te je, uz povećanje broja članova, jasno propisano tko i iz kojih redova imenuje predsjednika Vijeća. Ministar Šeparović također je kazao da su u većem dijelu prihvaćene sugestije i mišljenje predstavnika Hrvatskog novinarskog društva. Konačni prijedlog zakona o javnom priopćavanju podržali su Odbor za zakonodavstvo i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji uz ostalo amandmanima predlaže preciziranje odredbe o autorizaciji i jednake obveze svih medija prije objave odnosno emitiranja intervjua. Odbor amandmanima, izvijestio je Vladimir Šeks, predlaže da se cjelovito urede odgovornosti nakladnika za nematerijalnu štetu, pravila postupanja u svezi s fotografijama glede oslobođenja nakladnika od odgovornosti za naknadu štete, zamjena riječi vijest, riječju informacija. Odbor je, kazao je Šeks, ukazao na potrebu preispitivanja utvrđivanja opravdanog zanimanja javnosti za objavljivanje informacije kao kriterija po kojem se utvrđuje dopustivost objavljivanja istinite informacije bez štetnih posljedica za nakladnika. Predstavnici klubova zastupnika oporbenih stranaka predloženi su zakon ocjenili dobrim, ali se založili i za promjenu samog naziva zakona iz javnog priopćavanja u zakon o javnom informiranju. U ime Kluba HSLS-a Vladimir Primorac ističe da nije riječ o istoznačnim pojmovima, dok Marin Jurjević (Klub SDP-a) napominje da Ustav poznaje pojam informacija, koji je po njegovoj ocjeni pogodniji jer upućuje na višesmjerno komuniciranje. Primorac je iznio i stav svoga kluba da bi članak 5. koji govori o dostupnosti izvorima vijesti trebalo dopuniti i mogućnošću da se novinar, u slučaju da ovlaštena osoba ne dade informaciju ili je ne da u primjerenom roku, može zaštiti tužbom. Primorac se založio da se ne govori o javnim djelatnicima i javnoj djelatnosti, nego o javnoj osobi i javnom životu, a Marin Jurjević uz to predlaže da se umjesto pojma nakladnik koristi izdavač, dok neprimjerenom drži da se umjesto termina vijest rabi termin informacija. Jurjević je i za preciznije definiranje autorizacije, a Petar Žitnik u ime Kluba HSS-a za preciziranje odredbe o pravičnoj naknadi. U ime Kluba HDZ-a Ivan Milas ističe da sloboda izražavanja ne treba ničim ograničavati, ali i upozorava da mora biti zajamčena zaštita svake osobe. Milas drži da treba definirati i pojam novinara, a mišljenja je da treba onemogućiti izdavača da izdaje novine ako za to nema potrebni kapital. Milas također ističe da nakladnik i stvarni vlasnik za moguću štetu mora odgovarati i osobno, odnosno svom svojom imovinom. Pojašnjavajući zašto Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav nije usvojio neke primjedbe HND-a koje su izrekli i zastupnici, Šeks je uz ostalo kazao da je preporuka Vijeća Europe da se za odbijanje davanja informacije može uložiti žalba, a ne tužba. Odredba o odgovornosti urednika za uredničku obradu teksta, po Šeksu je potrebna jer je često riječ o krajnje neistinitim tvrdnjama koje nemaju veze s intervjuem ili člankom. Sličan je odgovor na te primjedbe iznio i ministar Šeparović koji je odgovarajući na primjedbe nekolicine zastupnika o nepotrebnosti skraćivanju roka u kojem je sud dužan riješiti tužbu i okončati sudski postupak, kazao da je interes i novinara i nakladnika da se takvi postupci čim prije okončaju. Ministar Šeparović usprotivio se prijedlozima po kojima bi državni dužnosnici odgovarali na sudu jer nisu dali odgovarajuću informaciju, pitajući pritom o kakvoj vrsti odgovornosti bi se u tom slučaju radilo. Složio se da treba definirati pojam novinara, a glede primjedbi o autorizaciji, kazao je da su prijedlozi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, na tragu najboljih rješenja. (Hina) bn/bm ds 271159 MET jun 96