FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZASTUPNIČKI DOM: OPŠIRNO O PODRUČJIMA ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA

ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio je poslijepodne opširnu raspravu o prijedlogu zakona o područjima županija, gradova i općina, tijekom koje su zastupnici iznijeli niz prijedloga za osnivanje novih gradova i općina kao i za izdvajanje pojedinih naselja iz jedne u drugu općinu.
ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio je poslijepodne opširnu raspravu o prijedlogu zakona o područjima županija, gradova i općina, tijekom koje su zastupnici iznijeli niz prijedloga za osnivanje novih gradova i općina kao i za izdvajanje pojedinih naselja iz jedne u drugu općinu. #L# Sadašnji je zakon, ocijenio je dr. Franjo Gregurić (HDZ), pokazao potpunu opravdanost ustroja većeg broja općina. Stoga on pozdravlja povećanje broja općina, sa 418 na 422, te ustrojavanje većeg broja gradova, sa 75 na 122. No, bilo bi dobro, kaže Gregurić, da se utvrde kriteriji za prelazak iz općine u grad. Za točne kriterije utvrđivanja postupka promjene sjedišta županije zalaže se Elio Martinčić (HDZ), a neprihvatljivim odredbu da dvije trećine vjećnika odlučuje o promjeni granica općina ili gradova drži Ivan Jakovčić (IDS). Utvrđivanje točnih kriterija traže i Srećko Bijelić (HNS), te Slavko Vukšić (SBHS) koji se zalaže i za manji broj županija. To obrazlaže troškovima koje iziskuje funkcioniranje županijskih, gradskih i općinskih tijela, na što upozorava i Mato Arlović (SDP). Podsjetivši da Ustav definira Grad Zagreb kao posebnu teritorijalnu i gospodarsku cjelinu, Zlatko Canjuga (HDZ) je kazao da se na savjetodavnom referendumu pokazao veliki interes zagrebačkog prstena da ostane zajedno sa Zagrebom, ali da su građani Zagreba iskazali suprotno mišljenje. Zalažući se za jasno zakonsko određenje odnosa Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Canjuga je predložio razdvajanje funkcija gradonačelnika Zagreba i župana Zagrebačke županije te razdvajanje gradske od županijske skupštine. Za poštivanje želje Zagrepčana i razdvajanje grada i županije, založio se i Hrvoje Hitrec (HDZ). Nekolicina je zastupnika upozorila na problem otoka Paga, čiju je situaciju Luka Trconić (HSS) ocijenio paradoksalnom. "Otok Pag je sada u jednoj, građani žele u drugu, a predloženim se zakonom trpa u treću županiju", kazao je Trconić. Ivica Ropuš (HSLS) podsjeća da su stanovnici otoka Paga potpisali peticiju za pripajanje Primorsko-goranskoj županiji, trežeći da se poštuje njihova volja, a ako se to ne može da se u cjelosti poštuju rezultati savjetodavnog referenduma i grad Pag izdvoji u Zadarsku, a općina Novalja ostane u Ličko-senjskoj županiji. Suprotog je mišljenja Božidar Kalmeta (HDZ) koji ocjenjuje da je i za otok Pag i za Zadarsku županiju dobro da to bude jedna administrativna cjelina. Ropuš i Trconić predlažu da Novalja dobije status grada, a za to se, predlažući da Novalja ostane u Ličko-senjskoj županiji, založio i Miroslav Petry (HDZ). Po riječima Janka Bobetka (HDZ) postoje svi uvjeti da se razdvoji Sisačko-moslavačka županija, odnosno osnuje nova - moslavačka županija, a u nizu prijedloga da općine dobiju status grada su i prijedlozi Zlatka Canjuge da taj status dobije Ivanec, što podržava i dr. Franjo Gregurić predlažući da taj status dobije i Novi Marof. Po mišljenju zastupnika HDZ-a Kazimira Svibena i dr. Marcela Majseca status grada trebalo bi dobiti i Oroslavlje. Da status grada ima Vrlika predlaže dr. Ante Tukić (HSLS), a zašto status grada nemaju Kastav i Cres teško je razumljivo za Slavka Linića (SDP) koji također upozorava da je Rijeka jedina podijeljena, jer je dijelom u gradu Rijeci, a dijelom u gradu Kostreni. Govoreći o nazivima pojedinih mjesta, Ivan Gabelica (HSP) poručio je da Korenica nije srbizam, te da stoga nije prihvatljiv prijedlog o promjeni naziva u Korjenica. Različite ocjene čule su se i o samom zakonskom prijedlogu. Tako Kazimir Sviben (HDZ) ocjenjuje da je on veliki korak naprijed, jer prihvaća čitav niz primjedbi i inicijativa građana, a Drago Krpina (HDZ) da ga treba gledati kao doprinos učvršćenju demokratskog ustroja Hrvatske. Nasuprot tome, dr. Axel Luttenberger (IDS) predloženi zakon ocjenjuje potpuno nekonzistentnim, dok Ivan Jakovčić (IDS) ocjenjuje da je predložena teritorijalna podjela "dodatni doprinos centralizaciji Hrvatske". (Hina) bm/bn dd 261947 MET jun 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙