ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske zaključio je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug RH kojeg je Domu u hitnu
proceduru uputio zastupnik Martin Katičić.
DEPOZITA GRAĐANA U JAVNI DUG RH
ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske
zaključio je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug RH
kojeg je Domu u hitnu proceduru uputio zastupnik Martin Katičić. #L#
Glavni je cilj predloženog zakona, obrazložio je Katičić,
ispravljanje nepravdi prema pojedinim bankama koje su dovedene u
neravnopravan položaj, jer je drugima priznat veći javni dug od iznosa
obveza koje su imale prema deviznim štedišama i na taj im način
omogućeno povlačenje sredstava iz Proračuna i za onaj dio za koji
nemaju pravo.
Zbivanja koja su uvjetovala i predlaganje izmjena i dopuna važećeg
Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug RH
najiscrpnije je iznio zastupnik Drago Krpina (HDZ). Naveo je kako su
hrvatska Vlada, donošenjem Uredbe, i Zastupnički dom, donošenjem
Zakona, htjeli zaštititi deviznu štednju hrvatskih građana. S tim u
svezi Vlada je 27. travnja 1991. zatražila od banaka podatke o visini
devizne štednje građana. No, 19 banaka "prevarile su Vladu i Sabor" i
prikazale umjesto devizne štednje građana potraživanja prema Narodnoj
banci Jugoslavije. "To je prevara koju predloženim zakonom treba
ispraviti", kazao je Krpina navodeći da su te banke temeljem te
prevare ostvarile dobit od 350 milijuna kuna. Njegov stav podržao je i
Ivan Milas (HDZ), a Srećko Bijelić (HNS) predlaže da Vlada temeljitim
mjerama riješi i pitanje stare devizne štednje, koja se po njemu ne
rješava predloženim zakonom, jer je on usmjeren samo na rješavanje
odnosa između banaka i države.
Odbor za zakonodavstvo u načelu podržava predloženi zakon ali je
protiv hitne saborske procedure, kazao je u ime Odbora Vice Vukojević.
U ime kluba IDS-a Damir Kajin podržao je predloženi zakon ali uz tri
uvjeta. Prvi je da se javni dug ne računa od 1. siječnja 1992., kako
predlaže Katičić, već od 27. travnja 1991. koji je utvrđen Zakonom.
Drugi je uvjet da se ne primjenjuju korektivni iznosi koje predlaže
Katičić, već oni NBH iza kojih stoji i Ministarstvo financija, te
treći uvjet, da Vlada utvrdi fiksne iznose za koje će se umanjivati
ili uvećavati osnovice javnog duga po pojedinim bankama.
U ime kluba HSS-a Joško Kovač podsjetio je da je 1992. godine
Zastupničkom domu predložio zakon o staroj deviznoj štednji koja ni do
danas nije riješena. Predloženim bi se zakonom problem riješio parcijalno,
jer se njime predlaže razračunavanje između banaka i države.
Zastupnik Franjo Gregurić (HDZ) podržao je predloženi zakon ističući
da je došlo vrijeme kada nepravde treba ispraviti i obeštetiti
određeni broj poslovnih banaka. "Ne mogu banke koje su nepravedno
dobile više prava, to pravo imati i dalje i slijedom toga dobivati
kamatu iz Državnog proračuna.", kazao je Gregurić.
Zastupnik Dino Debeljuh (IDS) podržao je predloženi zakon, navodeći
kako su među oštećenim bankama i "Istarska banka" i "Istarska kreditna
banka" koje su dobile 30 i 25 posto manje novca u odnosu na deviznu
štednju građana koju su imale. To su, kazao je, i najveći postotci,
jer primjerice Privredna je banka dobila 15 posto manje. "Istra je po
tome najviše zakinuta i to je ujedno i političko pitanje", ustvrdio je
Debeljuh.
U ime Vlade zamjenik ministra financija Mijo Jukić kazao je kako su
"banke temeljem Zakona izrazile potraživanja prema državi i nije točno
da su varale". Vlada u načelu podržava predloženi zakon, ali ustrajat
će na redovitoj proceduri kako bi se to važno pitanje imalo vremena
razmotriti i ponuditi najbolja rješenja te kako se u pitanje ne bi
dovodio financijski kredibilitet hrvatskih banaka u svijetu.
Sjednica je nastavljena raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o
dopunama Zakona o športu.
(Hina) sšh/msj ds
261238 MET jun 96