SARAJEVO, 26. lipnja (Hina/dopisnik Ranko Mavrak) - Službena potvrda da će se izbori u BiH održati 14. rujna, koju je u utorak izrekao švicarski ministar vanjskih poslova Flavio Cotti u ulozi predsjedatelja Organizacije za europsku
sigurnost i suradnju (OESS), nikoga nije iznenadila ni u svijetu ni u BiH. "Mi smo tu odluku i očekivali jer se tako mislilo i u Firenzi", rutinski je prokomentirao Cottijevu izjavu predsjednik Vlade BiH Hasan Muratović.
SARAJEVO, 26. lipnja (Hina/dopisnik Ranko Mavrak) - Službena potvrda
da će se izbori u BiH održati 14. rujna, koju je u utorak izrekao
švicarski ministar vanjskih poslova Flavio Cotti u ulozi
predsjedatelja Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS),
nikoga nije iznenadila ni u svijetu ni u BiH. "Mi smo tu odluku i
očekivali jer se tako mislilo i u Firenzi", rutinski je prokomentirao
Cottijevu izjavu predsjednik Vlade BiH Hasan Muratović. #L#
Visoki predstavnik za provedbu mirovnoga sporazuma Carl Bildt
vijest iz Beča dočekao je s neskrivenim olakšanjem. Po njegovu
tumačenju samo izbori u daytonskom roku mogu spriječiti trajnu podjelu
BiH, a glasačima napokon treba biti omogućiti da iskažu svoje
mišljenje nakon četiri ratne godine.
Bildt, naravno, priznaje ono što svi znaju - uvjeta za
slobodne i demokratske izbore zapravo nema, jer nema slobode kretanja,
izbjeglice se ne vraćaju kućama, najutjecajniji mediji u obadvama
entitetima i nadalje su pod strogim državno-stranačkim nadzorom. Uoči
objavljivanja odluke o nadnevku izbora čak je ponovljeno etničko
čišćenje na banjolučkom području, "najveće od Daytona", kako ge
ocjenjuje glasnogovornik UNHCR-a Kris Janowski.
Najveći problem, činjenicu da se Radovan Karadžić još šeće
Palama umjesto da sjedi u zatvoru suda u Den Haagu, Bildt je
neočekivano ravnodušno pokušao gurnuti "pod tepih". Po njegovu
tumačenju, odvođenje osumnjičenih za ratne zločine u Den Haag je
poželjno, ali to je proces koji će svakako trajati godinama, a izbori
se ne mogu opet odgađati zbog toga.
Što je stvaran rezultat Bildtovih razgovora s Miloševićem,
Plavšićkom i Koljevićem u ponedjeljak u Beogradu, nikome još nije
jasno, a novinari u Sarajevu također su ostali uskraćeni za tumačenje
iz prve ruke. Bildt je bio izjavio samo kako je "Milošević utjecajan,
ali ni njegova riječ nije zadnja", te da se Karadžić ne može
kandidirati na izborima i mora se povući s mjesta predsjednika
Republike Srpske. Ako pak odluči pod tim uvjetima ostati na čelu
političke strukture ironična imena Srpska demokratska stranka, onda je
to, po Bildtovu tumačenju, Karadžićeva osobna stvar. Zato nam uostalom
i trebaju izbori kako bi se narod otresao političkih vođa odgovornih
za rat, tvrdi negdašnji švedski premijer.
Pod sloganom koji bi se pojednostavljeno mogao opisati kao
"bolje išta nego ništa", međunarodni čimbenici nastavljaju uporno
provoditi daytonski kalendar, a političke stranke u BiH nastoje
uhvatiti korak s nametnutim tempom. Prijetnje nekih, uglavnom
nepoznatih političkih stranaka kako će bojkotirati izbore ako se
uvjeti bitnije ne promijene, očito nikoga ne zabrinjavaju jer će tri
vladajuće stranke u njima svakako sudjelovati.
No što je doista biračima u BiH ponuđeno kao politički
program? Na prvi pogled dojmljivi popis od 49 političkih stranaka
zapravo je sadržajno vrlo siromašan. Njegov najveći dio tvore stranke
za koje se do prije petnaest dana nije ni znalo. Uz medijski i
politički pritisak, poput pritiska u srpskom entitetu, na ozbiljnije
rezultate teško mogu računati i stranke koje otvoreno podupire
Milošević, poput SPS-a, a kamoli banjolučki liberali koji svesrdno
podupiru cjelovitost BiH.
Nešto veće izglede na području Federacije mogla bi imati
udruga pet oporbenih stranaka, koja bi se mogla svrstati na lijevu
stranu političkoga spektra. Uz Socijaldemokratsku stranku tu je
Bešlagićeva Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata, Kljuićevi
republikanci, Hrvatska seljačka stranka te Zulfikarpašićeva
Muslimansko-bošnjačka organizacija. Njihov program ukratko je
"integralna BiH s punim građanskim i nacionalnim pravima svih naroda i
pojedinaca".
Druga najavljivana koalicija - ona Silajdžićeve stranke s
Liberalnom strankom i Filipovićevom Liberalno-bošnjačkom organizacijom
- nije stvorena. Predsjednik liberala Rasim Kadić izjavio je da su
pregovori propali jer se nisu mogli sporazumjeti o broju i rasporedu
stranačkih kandidata na listama. Silajdžić i Kadić svoje su stranke
već opisali kao one koje pripadaju centru, a HDZ i SDA svrstali su na
desnicu.
Promatrači se slažu kako izbore u BiH zapravo dobiva seosko
pučanstvo koje je po svojem socijalnom i obrazovnom sastavu
najpodložnije političkim i medijskim manipulacijama. Približnije
procjene moći će se eventualno praviti nakon 2. srpnja, kad budu
objavljeni izborni rezultati u Mostaru, ako oni donesu neke novosti.
Ipak, do rujanskih izbora je ostalo još dva i pol mjeseca.
Jedan od istaknutijih pravih stručnjaka, sudac republičkog
Ustavnog suda dr. Neđo Miličević, upozorio je kako je BiH sada država
bez klasične sudske vlasti, bez policije i vojske te da se nalazi u
posvemašnjoj konstitucionalnoj anarhiji. Za njega je to ključni
argument kako se izbori trebaju održati i to što prije jer je sadašnje
stanje na terenu najgora moguća varijanta. Vjerojatno upravo zato
Flavio Cotti zapravo i nije mogao previše birati iako mu je savršeno
jasno da se svaki Hrvat ili Bošnjak, koji bi iz Sarajeva pokušao
putovati samo do Pala, i šest mjeseci nakon Daytona upušta u
pustolovinu s neprocjenjivim posljedicama.
(Hina) rm mć
261101 MET jun 96