AKADEMIK PAVLETIĆ I DR. DOMLJAN U POVODU 25. LIPNJA - DONOŠENJA PRVIH DRŽAVOTVORNIH AKATA O SAMOSTALNOJ I SUVERENOJ REPUBLICI HRVATSKOJ

PRVIH DRŽAVOTVORNIH AKATA O SAMOSTALNOJ I SUVERENOJ REPUBLICI HRVATSKOJ ZAGREB, 23. lipnja (Hina) - Prije pet godina, 25. lipnja 1991., na temelju rezultata provedenog referenduma, Sabor Republike Hrvatske donio je prve državotvorne akte koji govori o samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj - Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske te istodobno Povelju o pravima Srba i drugih nacionalnosti u Republici Hrvatskoj. "Taj 25. lipanj 1991. ostat će zlatnim slovima upisan u povijest hrvatske državnosti", kazao je u povodu toga predsjednik hrvatskog Sabora akademik Vlatko Pavletić, dok je tadašnji predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan istaknuo da je "Deklaracija prvi, ključni i temeljni dokument u kojem je i formalno izražena volja hrvatskoga naroda za samostalnom državom, što je prihvaćeno kao datum od kojega se i računa postojanje samostalne hrvatske države". #L# U povodu pete obljetnice donošenja dokumenata o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Hina je zamolila za izjave sadašnjega i tadašnjeg predsjednika hrvatskog Sabora, akademika Vlatka Pavletića i dr. Žarka Domljana. "Na 25. lipanj 1991. se možemo s ponosom osvrnuti jer je to dan koji će zlatnim slovima ostati upisan u povijest hrvatske državnosti, kao dan koji ulijeva povjerenje svima da su pred nama godine učvršćenja ove Hrvatske, daljnjeg razvijanja demokracije, potvrđivanja njene samostalnosti i suverenosti u vođenju vanjske politike i u unutarnjem razvoju", istaknuo je akademik Vlatko Pavletić. "Deklaracija o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske donesena je prije pet godina, međutim, danas nam se čini da je od toga povjesnoga trenutka proteklo mnogo dulje vremena s obzirom na to da smo uspostavili sve ustanove na kojima počiva jedna demokratska država. Donijeli smo", nastavio je predsjednik Sabora, "ogroman broj zakona, imamo svoju valutu koja je jedna od najstabilnijih, s obzirom na malu ili gotovo neznatnu inflaciju u usporedbi sa zemljama koje su izašle iz 'istočnoga bloka'. Imamo i takvu gospodarsku situaciju da u Hrvatskoj nije bilo potrebno uvoditi bonove, tržište je i tijekom rata bilo potpuno otvoreno, nismo imali ni cenzure, a uspjeli smo izgraditi takav upravni ustroj te ustroj vojske i policije za koji je u drugim zemljama bilo potrebno i nekoliko desetljeća. Na početku, pa i u doba Deklaracije, imali smo vrlo malo oružja, ali", naglasio je Pavletić, "i veliki entuzijazam i spremnost naših ljudi da brane Hrvatsku i da se uključe u izgradnju oružanih snaga. To nam je omogućilo da stvorimo vojsku koja je bila osposobljena do te mjere da je zapravo zadivila cijeli svijet brzinom kojom je oslobađala pojedine djelove Hrvatske. Kolika je razlika od operacije 'Maslenica' do operacije oslobađanja zapadne Slavonije - kolika je brzina i profesionalnost došla do izražaja, a da ne govorimo i o 'Oluji'", naglasio je akademik Pavletić. "Sve je to razlog", ističe on, "zašto nam se čini kao da samostalna i suverena Republika Hrvatska opstoji mnogo dulje nego što ona doista postoji". "Moramo biti na čisto s dvije stvari - da u svemu vodimo brigu o interesima hrvatske države i hrvatskog naroda, odnosno o svim građanima Republike Hrvatske, a s druge strane moramo imati u vidu i interese šire europske i svjetske zajednice te izbalansirati i jedno i drugo. Moramo iskoristiti sve mogućnosti da nakon uspostave samostalne i suverene hrvatske države ne dovedemo u pitanje osnovne stečevine, da omogućimo svima da u demokratskom ozračju dođu do punog izražaja individualne sposobnosti te da svaki pojedinac dobije mogućnost afirmacije u skladu sa svojim sposobnostima", izjavio je predsjednik hrvatskoga Sabora akademik Vlatko Pavletić. "Deklaracija je prvi, ključni i temeljni dokument u kojem je i formalno izražena volja hrvatskoga naroda za samostalnom državom, i to je prihvaćeno kao datum od kojega se i računa da postoji samostalna hrvatska država, da postoji samostalno hrvatsko zakonodavstvo koje obvezuje njene građane, ali obvezuje i međunarodnu zajednicu da to prihvati", istaknuo je predsjednik Sabora u vrijeme donošenja Deklaracije dr. Žarko Domljan. Naglasio je da je u svim razgovorima o sukcesiji taj datum prihvaćen kao datum od kada postoji samostalna hrvatska država. "Možda ni mi u tom trenutku", kazao je, "nismo bili svjesni koliku će važnost za budućnost imati taj dokument, jer je on ipak deklaracija, odnosno izražavanje volje i htijenja. Međutim, ipak je u međunarodnim odnosima to prihvaćeno kao bitan dokument od kada postoji hrvatska država i svi izračuni, sve kvalifikacije kasnijih događaja, proizlaze iz te Deklaracije, kao na primjer sukcesija, kvalifikacija napada na Hrvatsku kao međunarodni sukob, a ne kao unutrašnji, građanski rat ili neki drugi sukob, iz čega proizlazi i povreda međunarodnoga prava, ratni zločini i sve druge kvalifikacije koje proizlaze iz činjenice da se taj datum uzima kao datum postanka hrvatske samostalne države". "Deklaracija o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske jedna je od najvažnijih deklaracija koje je donio hrvatski Sabor i svakako prvi državotvorni akt koji govori o samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj", ističe dr. Domljan. Podsjeća je da je Deklaracija donijeta na temelju rezultata referenduma, "jer smo bili svjesni da donošenje takve deklaracije bez prethodnog konzultiranja pučanstva, ne bi imalo taj efekt i da međunarodna javnost to ne bi prihvatila kao legitimni dokument. Stoga je i bio raspisan, a 19. svibnja 1991. i proveden referendum". "Pozitivan ishod referenduma, na kojem se više od 94 posto ukupnog stanovništva Hrvatske, bez obzira na nacionalnu, stranačku ili bilo koju pripadnost, izjasnilo za samostalnu Republiku Hrvatsku, dao nam je čvrstu osnovu za donošenje jednog takvog dokumenta", naglasio je dr. Domljan dodajući da je isti dan, po dogovoru, takvu deklaraciju donijela i slovenska Skupština, dakako, s istim efektom prema međunarodnoj javnosti. Slovenija taj dan slavi kao Dan državnosti. "Već tada se osjećalo da donošenje Deklaracije mora pratiti još neki dokument koji bi dao i jamstvo onom dijelu hrvatskoga pučanstva koje se izjasnilo za samostalnu Hrvatsku, ali je ipak imalo i stanovite rezerve - 'balvani' su već počeli godinu dana prije, 17. kolovoza 1990. Znali smo da 'vrije' u srpskom pučanstvu i zato je istodobno donesena i Povelja o pravima Srba i drugih nacionalnosti u Republici Hrvatskoj", podsjetio je tadašnji predsjednik hrvatskog Sabora dr. Domljan. "Tadašnje državno i stranačko vodstvo pokazalo je vidovitost, čija će se vrijednost i važnost za hrvatsku budućnost tek očitovala ili očituje kasnije. Bio je to vidoviti, budućnosni akt", izjavio je u povodu 25. lipnja tadašnji predsjednik hrvatskoga Sabora dr. Žarko Domljan. (Hina) bn/sšh/db sp 231059 MET jun 96