USUSRET POVRATKU HONG KONGA POD KINESKO OKRILJE: TRAGANJE ZA VLASTITOM PROŠLOŠĆU

VLASTITOM PROŠLOŠĆU (od dopisnika Hine Branka Merlina) PEKING, 22. lipnja (Hina) - Objavljivanjem "Atlasa srama", knjige od gotovo stotinu zemljovida s prikazima posizanja velikih sila za kineskim područjima, Narodno izdavačko poduzeće iz Pekinga obilježit će povratak Hong Konga pod kineski suverenitet. Najavljena kao "povijest nacionalnih poniženja" od godine 1840. i Prvog opijumskog rata, a namijenjena prvenstveno mladeži, knjiga neće mimoići ni povijest Hong Konga, odnosno podatke kako je i u kojim okolnostima carska vlast dinastije Qing (Čing), pristala na njegovo ustupanje britanskoj kruni. Jačanju rodoljublja, propagiranju načela "jedne zemlje s dva politička sustava" te predstavljanju Temeljnog zakona ("malog ustava") Posebnog upravnog područja Hong Konga, biti će posvećena i velika dokumentarna izložba koja se 1. srpnja otvara u Pekingu, da bi je zatim vidjeli i posjetitelji u Shanghaiu (Šanghaju) te oni u gradovima nadomak samog Hong Konga, u Shenzhenu (Šendženu) i Guangzhouu (Guangdžou-u). Obilježavajući godinu dana do preuzimanja suvereniteta nad zbog toga prilično zbunjenim Hong Kongom, izložba će osvijetliti 150 godina povijesti Hong Konga, prikazati kako je nastalo (a kako riješeno) "honkonško pitanje", a neće zanemariti ni veze Hong Konga s kineskim zaleđem. Spomenute i ine manifestacije u kineskoj organizaciji sigurno imaju za svrhu podržati Kineze s obje strane današnje kinesko-honkonške granice u pravednom rodoljubnom uvjerenju da Hong Kong jest povijesnim prilikama odvojeni kineski teritorij, koji se napokon vraća pod okrilje matice-domovine. Pritom se posebice računa na rodoljubne osjećaje stanovnika Hong Konga, koje kolonijalne britanske vlasti nisu pretjerano poučavale povijesti. Prošlost Hong Konga bilo je svrsishodnije prikazivati jednostavno kao povijest uspjeha, gospodarskog uspona i prosperiteta grada na skučenom prostoru, u čiju važnost, inače, u vrijeme kada je nastajao, nisu vjerovali ni mnogi Englezi. Kada je davnog 26. siječnja godine 1841. komodor James John Gordon Bremer zabio u honkonško tlo zastavu Njezinoga visočanstva (kinesko-britanski dogovor o ustupanju teritorija tek će uslijediti), označivši tako "točku posjedovanja" (na teritoriju koji je inače imao svoje "titulare vlasništva"), mnogi je britanski trgovac u Kantonu mislio kako je riječ o potpuno bezvrijednom komadu zemlje. Povjesničari kažu da je u Londonu, koji je dakako pozdravio to podizanje britanske zastave, tada nastala uzrečica koja je slikovito odražavala uvjerenje da od tog komada zemlje neće biti velike koristi: "Što se mene tiče, možeš i u Hong Kong!". Ipak, u samo deset mjeseci nakon utvrđivanja "točke posjedovanja", koja se danas nalazi u jednoj od ulica gradskog središta, tu je izniknuo grad s već petnaestak tisuća ljudi. Njegovim je kineskim stanovnicima zajamčeno da će biti suđeni po kineskim zakonima, ali "s isključenjem bilo kojeg oblika mučenja". Isprepleteni u jedno, povijest nacionalnih poniženja i povijest uspjeha jedne krunske kolonije, koja se danas ponosi s najvećim brojem skupocjenih limuzina po glavi stanovnika, no mirno tolerira stanovanje u "kavezima", kućama u kojima svaki stanar ima prostora koliko ga određuje zapremina njegova ležaja na krevetima na kat, predstavljaju složenu priču i materijal dostatan za više od jedne knjige. Dok se s, jedne strane, čude što svijet o njihovim sadašnjim brigama zapravo malo zna, čini se da stanovnici Hong Konga, po ocjeni Pekinga, zažuđujuće malo znaju o vlastitoj prošlosti. Pitanje je da li je tome tako zato što, kao i svijet, za prelazak ovog prebogatog grada pod kineski suverenitet nedovoljno mare ili naprosto u svakodnevnoj trci za zgrtanjem ovozemaljskih dobara - u čemu Kinezi s obje strane granice pokazuju zavidnu ingenioznost i energiju - jednostavno ne stižu češće zavirivati u povijest. Koji god odgovor bio ispravan, prelazak pod suverenitet Pekinga 1997. godine sigurno mnoge postavlja pred pitanja na koja bez uvažavanja povijesnih činjenica nema odgovora. Zato da bi nastavio punim jedrima svoje putovanje u budućnost, Hong Kong danas više nego ikada traga i za vlastitom prošlosti, a Peking mu u tome pomaže. (Hina) mer br 220725 MET jun 96