PRAG, 21. lipnja (Hina/Reuter) - Češka središnja banka povećala je ključne kamatne stope kako bi omogućila stabilan gospodarski rast i smanjila opasnost od razbuktavanja inflacije, kazali su dužnosnici banke. Eskontna stopa porasla je
sa 9,5 na 10,5 posto, kamatna stopa na lombardne kredite povećana je sa 12,5 na 14 posto, dok je stopa obvezne rezerve trenutno na razini od 11,5 posto, što je tri posto više.
PRAG, 21. lipnja (Hina/Reuter) - Češka središnja banka povećala je ključne
kamatne stope kako bi omogućila stabilan gospodarski rast i smanjila
opasnost od razbuktavanja inflacije, kazali su dužnosnici banke.
Eskontna stopa porasla je sa 9,5 na 10,5 posto, kamatna stopa na lombardne
kredite povećana je sa 12,5 na 14 posto, dok je stopa obvezne rezerve
trenutno na razini od 11,5 posto, što je tri posto više. #L#
Najnoviji potezi središnje banke rezultat su napora za ostvarenje
stabilnog gospodarskog rasta u srednjem roku, i u skladu su sa održavanjem
stabilnosti domaće valute, češke krune. Ipak, nakon objavljivanja podatka o
inflaciji na razini od 8,7 posto godišnje, najvažniji razlog povećanju tih
kamatnih stopa je zbrinjavajuće snažan porast novčane mase u odnosu na
gospodarski rast.
Posljedica mjera središnje banke bio je povećan otkup čeških kruna na
deviznom tržištu, gdje je ostvaren porast sa 18,210 na 18,180 kruna za
njemačku marku, te sa 27,75 na 27,686 kruna za američki dolar.
Mnogi analitičari iznenađeni su glede povećanja kamatnih stopa, a
očekuje se i povećanje treće ključne kamatne stope na repo poslove koja je
trenutno na razini od 11,8 posto. Dužnosnici središnje banke trenutnu
situaciju ocjenjuju zabrinjavajućom, i ukazuju na raskorak između
rastuće domaće potražnje, potaknute rastom plaća i ostalih financijskih
prihoda, i ponude, koja se očituje kroz rast deficita trgovinske bilance.
Spomenuti deficit predstavlja ozbiljnu prijetnju rastu cijena, odnosno,
stope inflacije.
Češki bruto domaći proizvod (GDP) u prvom je tromjesječju ostvario porast
od 4,3 posto, dok je u zadnjem tromjesječju prošle godine rast bio na
razini od 3,9 posto. Međutim, gospodarski rast karakterizira i povećanje
privatne potrošnje, te realni rast plaća dvocifrenom stopom, ali i
usporavanje rasta kapitalnih investicija.
Usprkos povećanju kamatnih stopa, dužnosnici središnje banke ne očekuju
snažnu trgovinu krunama, budući da je kruna i dalje fiksirana, ali sada s
mogućnošću većih fluktuacija.
(Hina) mg sab
211140 MET jun 96