ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Izložbu "Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena" večeras je u Klovićevim dvorima u Muzejsko galerijskom centru (MGC) na zagrebačkom Gornjemu gradu u ime pokrovitelja, hrvatskoga predsjednika
dr. Franje Tuđmana, svečano otvorio potpredsjednik Vlade i ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Ivica Kostović. Potporu održavanju izložbe dali su Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo kulture i Poglavarstvo grada Zagreba.
PRIMJENA"
ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Izložbu "Znanost u Hrvata: prirodoslovlje
i njegova primjena" večeras je u Klovićevim dvorima u Muzejsko
galerijskom centru (MGC) na zagrebačkom Gornjemu gradu u ime
pokrovitelja, hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, svečano
otvorio potpredsjednik Vlade i ministar znanosti i tehnologije prof.
dr. Ivica Kostović. Potporu održavanju izložbe dali su Ministarstvo
znanosti i tehnologije, Ministarstvo kulture i Poglavarstvo grada
Zagreba. #L#
Po riječima potpredsjednika Kostovića, "izložba se otvara u vrijeme
mira i sigurnosti za našu državu, kada Hrvati žele pokazati svoje
sposobnosti u znanosti i kulturi, dokazavši ih već u obrani domovine".
Istodobno, ministar Kostović podsjetio je da se izložba otvara u
godini kada je donesen prvi Nacionalni znanstvenoistraživački program
i u vrijeme propitivanja položaja hrvatske znanosti u sklopu svjetskih
znanstvenih postignuća. Ova izložba, drži Kostović, promiče znanost na
odgovarajući i moderan način, a zahvaljujući njezinu održavanju,
ocijenio je, postajemo dijelom univerzalnoga događanja u znanosti.
Izložba kronološki prikazuje povijesni razvoj prirodoslovlja i onih
područja koja se snažno oslanjaju na prirodoslovlje: tehničke,
medicinske i biotehničke znanosti. Autor koncepcije izložbe je dr.
Greta Pifat-Mrzljak, a na pripremanju izložbe radilo je više od 300
stručnjaka s raznih znanstvenih područja diljem Hrvatske, koji su,
istaknuo je ravnatelj MGC-a Ante Sorić, "ostvarili pothvat kojemu nema
premca u muzeološkoj djelatnosti".
U 42 dvorane Klovićevih dvora posjetitelju se nudi sustavni prikaz
prirodoslovlja u Hrvata - od staroga vijeka preko srednjega i novoga
vijeka do obnove Sveučilišta 1874. godine i poslije. Također,
predstavljena je hrvatska znanost u razdoblju od 1990.-1995. godine, a
jedan je dio izložbe posvećen i šesnaestorici velikana hrvatskoga
prirodoslovlja.
Ocijenivši da je izložba "kulturološki pothvat i znanstveni projekt",
autorica njezine koncepcije dr. Pifat-Mrzljak ukazala je na nekoliko
komponenti izložbe: edukativnu, znanstvenu i futurističku.
Futuristička komponenta, kazala je, posebice je zanimljiva i počinje
od večeras kada će se izložba početi dograđivati, zahvaljujući i
mogućnostima koje pruža predstavljanje izložbe na INTERNetu.
Taj posebni dio izložbe predstavlja njena World Wide Web verzija,
pripremljena za globalnu kompjutorsku mrežu - INTERNet čiji je autor
dr. Bojan Baletić sa suradnicima. Zahvaljujući tom dijelu izložbe,
rečeno je, posjetitelj može, primjerice, steći uvid u vrijeme u kojemu
je živio jedan od velikih hrvatskih prirodoslovaca - Faust Vrančić, a
također može upoznati njegova velika otkrića i njihovu primjenu
zahvaljujući kompjutorskoj animaciji izrađenoj posebno za ovu priliku.
Svakoga će tjedan na izložbi biti predstavljena i jedna od prirodnih
znanstvenih disciplina, a sa ukupnim će se sadržajem izložbe
zainteresirana publika moći upoznavati sve do listopada ove godine,
kada je najavljeno zatvaranje izložbe "Znanost u Hrvata:
prirodoslovlje i njegova primjena.
(Hina) ip sp
200037 MET jun 96