ZAVRŠILA RAD KONFERENCIJA O REFORMI ZDRAVSTVENIH USTANOVA EUROPE

LJUBLJANA, 20. lipnja (Hina) - U Ljubljani je poslije podne završena trodnevna međunarodna konferencija o reformi zdravstvenih sustava u Europi, u organizaciji europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na kojoj je sudjelovalo pedesetak vladinih izaslanstava iz europskih država, uglavnom na ministarskoj razini, te promatrači iz drugih država, među kojima iz SAD-a i Kanade. #L# U posebnoj povelji koju su sudionici prihvatili kao završni dokument savjetovanja, a koja će poslužiti kao uputa za daljnje reformiranje sustava zdravstva u različitim državama, istaknuti su etički i strukovni principi kojima se države i drugi sudionici u organizaciji zdravstvene zaštite moraju voditi da bi osnovna zdravstvena zaštita bila dostupna što većem broju stanovnika i da bi se sredstva kojima raspolažu zdravstveni fondovi što bolje iskoristila. Kako je na konferenciji istaknuo predsjednik regionalnog direktorija za Europu Svjetske zdravstvene organizacije dr. Jo E. Asvall, bit daljnjeg djelovanja u reformi mora biti što privlačniji i uravnoteženiji sustav zdravstvene skrbi. Plenarnoj sjednici Ministarske konferencije zadnjeg dana je predsjedavao ministar zdravstva RH prof. dr. Andrija Hebrang, izabran za rukovođenje zasjedanjem na temu ekonomskih problema u organizaciji zdravstva euorpskih zemalja. U svom uvodnom izlaganju ministar Hebrang je naglasio zajedničke osobine zdravstvenih sustava europskih zemalja, koje uključuju socijalni pristup, solidarnost u zdravstvenom osiguranju i jednakost u korištenju zdravstvene zaštite. Naglasio je da se sve europske zemlje, bogate i siromašne, susreću s jedinstvenim problemom raskoraka želja u korištenju zdravstvenih usluga i ograničenih financijskih izvora. Zato se svugdje provode reforme, manje ili više uspješne, ali uvijek burno praćene u javnosti. Cilj je te konferencije uskladiti akcije, izmijeniti iskustva i analizirati postojeće stanje. U prikazu reforme hrvatskog zdravstva, ministar Hebrang je istakao da je financiranje prepolovljeno u odnosu na razdoblje prije srpske agresije, ali unatoč tomu zdravstveni pokazatelji nisu narušeni. I u takvim teškim okolnostima hrvatsko je zdravstvo, vođeno načelnom politikom svoje zemlje, zadržalo socijalni princip proklamiran i na ovom zasjedanju. Posebno je naglasio da privatizacija nije nekontrolirano uvela tržište u zdravstvo, koje je uz opću suglasnost nazočnih nespojivo s tom djelatnošću. Umjesto tržišta, potrebno je uvoditi kontroliranu konkurenciju među liječnicima i ustanovama. Potrebno je posebno voditi računa o onim europskim zemljama, čiji zdravstveni sustavi vrlo bolno prelaze razdoblja gospodarskih kriza. Prije svega zbog europske solidarnosti, ali i zato jer bolest ne poznaje međudržavne granice, istaknuo je Hebrang. U nastavku zasjedanja, nakon uvodnog izlaganja Tadeusza Mazowietskog o političkom utjecaju na razvoj zdravstvenih reformi, ministar Hebrang je rukovodio otvorenom raspravom ministara zdravstva četrdesetak europskih zemalja na temu Ekonomski problemi zdravstvenih reformi. Na kraju su prihvaćeni zajednički zaključci koji obvezuju sve europske zemlje, a čiji je cilj objedinjavanje načela pravednosti, jednakosti u dostupu liječenja, točnom poznavanju državnih ciljeva usklađenih s ciljevima Svjetske zdravstvene organizacije, jačanje temelja primarne zdravstvene zaštite te poštivanje ograničenih financijskih izvora čiju racionalizaciju mora provoditi vlada svake države. I ovom prilikom hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministreom ostvarilo je brojne bilateralne kontakte, s ministrima brojnih zemalja te s visokim dužnosnicima Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke kao najvećeg investitora u razvoj zdravstvenih sustava brojnih zemalja. (Hina) pp/fl dr 201637 MET jun 96