MADRID, 20. lipnja (Hina/AFP) - Nakana nove španjolske konzervativne vlade da od vjeronauka napravi punopravni školski predmet izazvala je bijes ljevice, a mogao bi dovesti do novoga "vjerskog rata" u školama.
MADRID, 20. lipnja (Hina/AFP) - Nakana nove španjolske konzervativne
vlade da od vjeronauka napravi punopravni školski predmet izazvala je
bijes ljevice, a mogao bi dovesti do novoga "vjerskog rata" u školama.
#L#
Ta mjera izvršnog tijela kojim predsjeda Jose Maria Aznar značila bi
korak unatrag u "30 godina tolerancije", osudila je socijalistička
oporba.
Španjolska konfederacija udruga roditelja učenika (CEAPA, laička)
obznanila je namjeru da ide na sud kako bi spriječila vladu u provedbi
te reforme. Nacrt, pak, podržava Katolička udruga roditelja učenika
(Concapa) i Episkopalna konferencija.
Ministarstvo prosvjete i kulture priprema ukaz kojim se predviđa
vraćanje statusa punopravnog školskog predmeta religiji i uvođenje
sata etike za djecu koja ne žele pohađati vjeronauk.
Od reforme koju je 1994. uvela bivša socijalistička vlada, vjeronauk
nije više smatran uobičajenim predmetom, a postignute ocjene nisu se
računale u svjedodžbi.
Prema socijalističkoj oporbi, nacrt ministarstva prosvjete mogao bi
biti neustavan i pokazuje da je vlada Narodne stranke (PP) popustila
pritiscima Katoličke crkve.
"Čini nam se neprihvatljivim da svećenici i Aznar odlučuju umjesto
obitelji koje ne žele da njihova djeca uče religiju", rekao je Joan
Romero, socijalistički predstavnik za novinstvo zadužen za obrazovna
pitanja.
Vlada je odbacila te kritike. Reforma znači "napredak" jer "puno
bolje odgovara načelima Ustava", predviđajući, u članku 27, da
"politička vlast jamči pravo roditelja da njihova djeca prime vjersku
i moralnu naobrazbu u skladu s njihovim uvjerenjima", rekao je glavni
tajnik za obrazovanje Eugenio Nasarre.
No Episkopalna konferencija smatra da reforma odgovara "sadržaju
međunarodnih sporazuma potpisanih između Svete Stolice i španjolske
države", prema kojima bi vjersko obrazovanje trebalo biti "sukladno"
bilo kojem drugom školskom predmetu.
Vjeronauk je bio obvezatan tijekom čitave frankističke diktature
(1939.-1975.). Povratak demokraciji omogućio je da se satovi religije
postepeno pretvore u fakultativne, ali su zadržali status punopravnoga
školskog predmeta do 1994. godine.
Prema Episkopalnoj konferenciji, 90 posto Španjolaca smatra se
katolicima, ali samo su četvrtina praktični vjernici. Oko 25 posto
učenika u osnovnoj i srednjoj školi pohađa privatne škole, većinom
katoličke.
(Hina) bnš fs
201503 MET jun 96