ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o zajmu za projekt razvoja službi za potporu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (hitni
postupak) potaknuo je na sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora širu raspravu u kojoj je prevladavao stav kako se Hrvatska treba "čuvati inozemnog savjetovanja za velike novce", odnosno zauzimati se da inozemni zajmovi budu u funkciji konkretnog gospodarskog razvoja.
ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma
o zajmu za projekt razvoja službi za potporu obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava, između Republike Hrvatske i Međunarodne
banke za obnovu i razvoj (hitni postupak) potaknuo je na sjednici
Zastupničkog doma hrvatskog Sabora širu raspravu u kojoj je
prevladavao stav kako se Hrvatska treba "čuvati inozemnog savjetovanja
za velike novce", odnosno zauzimati se da inozemni zajmovi budu u
funkciji konkretnog gospodarskog razvoja. #L#
Projekt razvoja službi za potporu obiteljskih poljoprivrenih
gospodarstava ukupno će koštati 30 milijuna dolara, a Hrvatska bi se
temeljem predloženog zakona kod Svjetske banke zadužila za 17 milijuna
dolara.
U ime kluba HDZ-a Ivan Milas podržao je predloženi zakon, ali i
istaknuo kako je potrebno stvoriti osnovicu za tržišne uvjete razvoja
poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj. Potrebno je školovati
vlastite kadrove, kako se novci ne bi trošili na inozemnu pamet, kazao
je Milas, podržavajući stav zastupnika Marinka Filipovića koji je u
ime kluba HSS-a naglasio "kako se treba čuvati savjetovanja za velike
novce".
Podržavajući takav pristup u ime kluba HSLS-a Bolta Jalšovec je
naglasio kako je "svaki inozemni novac dobro došao, ali treba voditi
računa da to bude u funkciji razvoja, a ne da se time financira strana
pamet". I Joško Kovač HSS zaključio je kako se predloženim zakonom
Hrvatskoj "izvozi pamet i to na kredit", a za to nema potrebe,
nastavio je, jer i u Hrvatskoj već postoji dobar stručni potencijal.
Đuro Perica (HDZ) kazao je kako neće biti efekta od uloženih sredstava,
ako se ne izradi dobra strategija razvoja obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava. Dino Debeljuh (IDS) smatra da treba "misliti na
dugoročni, a ne kratkoročni razvoj", te s tim u svezi potrebnim naveo
izradu cjelovitog projekta koji će imati i financijske planove.
Govoreći o inozemnom zaduživanju, Ante Beljo (HDZ) ustvrdio je kako
treba dobro razmisliti "zašto će se sve, uzimanjem zajmova zadužiti i
buduće generacije", dok Šandor Jakab (zastupnik manjine) ističe da
treba težiti izravnom korištenju sredstava iz zajma.
Zastupnik Drago Krpina (HDZ) uputio je kritiku članovima Vlade što do
sada nisu izvijestili članove Odbora za poljodjelstvo, selo i
seljaštvo o tijeku pregovora za uzimanje zajma, jer bi, napomenuo je,
čuli korisne sugestije i prijedloge. Ističući kako se predviđenim
zajmom između ostaloga predlaže i kreditiranje "procesa utvrđivanja
hrvatske poljoprivredne politike", naglasio je kako je to nepotrebno,
jer je hrvatski Sabor tu politiku već utvrdio. Nije problem, pojasnio
je, "kako urediti pašnjake, već je problem kako 90 posto praznih
pašnjaka napuniti stokom". Opetujući kako je glavnina zajma predviđena
za konzultantske poslove, ocijenio je kako to nije dobro, te od Vlade
zatražio i konkretan plan kako će se ta sredstva utrošiti.
Svrha je zajma, odnosno projekta da svaki seljak može po potrebi
naručiti i platiti servis poljoprivrednih stručnjaka, a da mu taj
servis bude dostupan na razini županije, istaknuo je na kraju rasprave
zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva dr. Pavao Caput.
Prijedlogom odluke o proglašenju "Dana bijelog štapa", istaknuo je u
ime predlagatelja Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo dr. Juraj
Njavro, 15. listopada bi se, kao znak posebne pažnje prema slijepim
osobama, proglasio "Danom bijelog štapa".
Poticaj je dao Hrvatski savez slijepih, a datum 15. listopada prvi
je puta obilježen 1930. godine, kao dan kada je posebno ukazano na
potrebu povećane skrbi o slijepim osobama u prometu. Svestranu podršku
tom prijedlogu dali su Vice Vukojević u ime Odbora za zakonodavstvo, a
Srećko Bijelić (HNS) i Jadranka Kosor (HDZ) posebno ukazuju na potrebu
sveobuhvatne skrbi za taj dio populacije kao i sve invalidne osobe.
Željka Antunović (SDP), a istog je mišljenja i Ivan Milas (HDZ),
ističu da se kod donošenja svakog zakona mora voditi računa da oni ne
smiju biti na štetu ni slijepih ni drugih hendikepiranih i invalidnih
osoba.
(Hina) sšh/bn ds
201308 MET jun 96