ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Županijski dom hrvatskog Sabora u nastavku 37. sjednice, nakon opširne rasprave, većinom je glasova podržao Konačni prijedlog zakona o vraćanju i odšteti za oduzetu imovinu. Za je predloženi zakon glasovalo
je 39 zastupnika, dva su bila protiv, a pet suzdržanih.
ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Županijski dom hrvatskog Sabora u nastavku
37. sjednice, nakon opširne rasprave, većinom je glasova podržao
Konačni prijedlog zakona o vraćanju i odšteti za oduzetu imovinu. Za
je predloženi zakon glasovalo je 39 zastupnika, dva su bila protiv, a
pet suzdržanih. #L#
Iznoseći razlike u rješenjima između prvog i drugog čitanja ministar
pravosuđa Miroslav Šeparović naglasio je da je proširen krug zakonskih
nasljednika te se prava iz predloženog zakona priznaju ne samo
zakonskim nasljednicima prijašnjeg vlasnika prvoga već i drugoga
nasljednog reda. Nadalje, u Konačnom prijedlogu zakona odvojeni su
nacionalizirani od konfisciranih stanova. Prijašnjem vlasniku vraćaju
se konfiscirani stanovi u vlasništvo, a sadašnji stanari s obiteljima
nastavljaju koristiti taj stan i sklapaju ugovor o najmu sa vlasnikom,
dok će nacionalizirani stanovi biti dani na otkup sadašnjim stanarima,
a vlasnicima će biti isplaćeno 25 posto vrijednosti stana u gotovini,
a ostatak u obveznicama Republike Hrvatske ili dionicama. Rok za
podnošenje zahtjeva za vraćanje imovine skraćuje se s godine na šest
mjeseci.
U opširnoj raspravi, o jednom od najsloženijih političkih, pravnih,
gospodarskih i socijalnih problema, podneseni su brojni amandmani, pa
je na primjer dr. Marko Ivanović (HSLS) podnio 23 amandmana. Njima je
uz ostalo predlagao proširenje kruga pravnih osoba za koje se
primjenjuju rješenja predviđena predloženim zakonom, kao i produženje
roka za podnošenje zahtjeva za vraćanje, odnosno odštetu imovine sa
šest na 36 mjeseci.
Zastupničku pozornost potaknuo je prijedlog o razlikovanju
konfisciranih od nacionaliziranih stanova, budući da se glede
konfisciranih stanova provodi načelo naturalne restitucije, odnosno
vraćanja u vlasništvo prijašnjem vlasniku, a kod nacionaliziranih
stanova predlaže se da se prijašnjem vlasniku stanovi ne vraćaju u
vlasništvo već prijašnji vlasnik ostvaruje pravo na naknadu. Tako
je Marko Lapaine (HSLS) upitao zašto nije predviđeno i vraćanje
nacionaliziranih stanova smatrajući da je metoda predviđena za
konfiscirane primjenjiva i za nacionalizirane stanove. Upozorio je da
je konfiskacija bilo i zbog ratnog profiterstva i krivičnih djela, te
kazao da je upitno da se takva imovina vraća, a nacionalizirana ne.
Dr. Petar Đukan (HDZ) amandmanom je zatražio dopunu članka 22.
obrazlažući da se njom želi onemogućiti povrat imovine onim
vlasnicima, i njihovim nasljednicima, koji su od društva dobili stan,
te ga otkupili po vrlo povoljnim cijenama.
Josip Dent (NZ) i dr. Zvonimir Bartolić (HDZ) osvrnuli su se na
rješenja vezana za zemljišne zajednice pa je dr. Bartolić istaknuo da
je potrebno zemljišnim zajednicama vratiti zemlju i šume, ako do sada
nije pretvoreno u građevinsko zemljište. Stjepan Čamagajevac (HND)
amandmanom je zatražio da se prijašnjim korisnicima poljoprivrednog
zemljišta u društvenom vlasništvu - pravnim osobama vrati u vlasništvo
zemljište oduzeto i prenijeto u državno vlasništvo temeljem zakona o
poljoprivrednom zemlištu iz 1994. godine, a koje su pravne osobe
kupile vlastitim sredstvima.
Hrvoje Šošić (IZ) je predložio da se Rimokatoličkoj Crkvi u
Hrvatskoj vrati imovina i zaklade koje joj je oduzeo, odnosno oteo
protunarodni komunistički režim.
Đuro Panjan (HDZ) amandmanom je zatražio da se fizičkim i pravnim
osobama koje su od 1990. godine radile protiv interesa Republike
Hrvatske ne omogući povrat imovine.
Brojne amandmane podnio je i Josip Manolić (HND) predlažući, među
ostalim, da se prava iz predloženog zakona, osim fizičkoj osobi -
prijašnjem vlasniku koji na dan stupanja na snagu predloženog zakona
ima hrvatsko državljanstvo, priznaju i hrvatskim iseljenicima bez
obzira na državljanstvo. Pojasnio je da su brojni hrvatski građani
zbog političkih proganjanja morali napustiti domovinu i zbog
egzistencijalnih razloga uzeti drugo državljanstvo.
Rješenjima predloženog zakona o vraćanju i odšteti za oduzetu
imovinu pokušalo se napraviti "balans" između učinjenih nepravdi i
objektivnih mogućnosti hrvatske države, kazao je zaključujući raspravu
ministar Šeparović. Poručio je i kako predloženi zakon nije nametnut
od Europe, kako su to tvrdili neki oporbeni zastupnici.
(Hina) bm/msj ds
201236 MET jun 96