ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora završio je današnji, prvi dan rada 10. sjednice Doma zaključivanjem rasprave o nekoliko zakonskih prijedloga - Prijedlogu zakona o upravnim pristojbama u području prava
industrijskog vlasništva (u hitnoj proceduri), o Konačnom prijedlogu zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma (treće čitanje) te u drugom čitanju o konačnim prijedlozima zakona o normizaciji te o pretvorbi Zagrebačkog velesajma.
ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora završio
je današnji, prvi dan rada 10. sjednice Doma zaključivanjem rasprave o
nekoliko zakonskih prijedloga - Prijedlogu zakona o upravnim
pristojbama u području prava industrijskog vlasništva (u hitnoj
proceduri), o Konačnom prijedlogu zakona o priznavanju istovrijednosti
stranih školskih svjedodžbi i diploma (treće čitanje) te u drugom
čitanju o konačnim prijedlozima zakona o normizaciji te o pretvorbi
Zagrebačkog velesajma. #L#
Kraća je rasprava vođena tek o Konačnom prijedlogu zakona o
pretvorbi Zagrebačkog velesajma kojim ZV prestaje biti društvo s
ograničenom odgovornošću, čiji je osnivač Grad Zagreb, i pretvara se u
društvo s ograničenom odgovornošću u kojemu udjele imaju Republika
Hrvatska i Grad Zagreb. Kao jedinu promjenu u odnosu na prvo čitanje,
zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić je navela promjenu u
odnosu suvlasništva pa bi tako vlasnički udjel Republike Hrvatske bio
60 posto, a Grada Zagreba 40 posto (prvotno je odnos bio 75 prema 25
posto).
No, na obrazloženje da se tim zakonskim prijedlogom ispravlja
nelegalna vlasnička pretvorba kojom je Skupština Grada Zagreba
obavila pretvorbu ZV-a kao društvenog poduzeća u javno poduzeće,
reagirali su Slavko Linić (SDP), Damir Kajin (IDS) i Srećko Bijelić
(HNS). Predloženi je zakon protuustavan, drži Linić, jer Republika
Hrvatska za imovinu koju uzima ne daje tržišnu naknadu. Prihvaćajući
zainteresiranost Vlade, Linić u ime Kluba SDP-a ističe da za svoj
udjel od 60 posto Vlada mora dati tržišnu naknadu Gradu Zagrebu.
S Linićevom ocjenom da se takvo što može desiti i drugim jedinicama
lokalne samouprave, slaže se i Damir Kajin koji čak predloženi zakon
naziva "zakonom o konfiskaciji imovine Grada Zagreba", što se, kaže,
"sutra može dogoditi bilo kojoj jedinici lokalne uprave i samouprave".
Tvrdeći da je predloženi zakon nepravedan i nepošten te protuustavan i
protuzakonit, Srećko Bijelić je predložio da se povuče i da se "ide na
istinsku privatizaciju ZV-a".
Odgovarajući na izrečene primjedbe, zamjenica ministra gospodarstva
Jasna Borić je rekla da se ne radi o izvlaštenju nečijeg vlasništva
već se radi o osporavanju činjenice vlasništva jer ono nije legalno
stečeno. Podsjetila je da se na pretvorbu reagiralo još u prosincu
1993., kada je prvo čitanje prošao gotovo identičan zakon, odbijajući
time izrečene optužbe o predlaganju zakona iz političkih motiva i zbog
'zagrebačke krize'.
Kao moguće rješenje ona je navela i mogućnost poništenja pretvorbe
i poštivanje Zakona o pretvorbi. Ali, to nije odgovarajući model
vlasničke pretvorbe, kazala je, napominjući da je posebnim zakonima
uređena pretvorba cijelog niza djelatnosti. Ovakvom pretvorbom kakva
je predložena zakonom o kojem se raspravlja, istaknula je Borić,
nije definitivnao utvrđeno da se ne može ići u daljnju privatizaciju,
a Zakon o privatizaciji jasno utvrđuje privatizaciju poduzeća u kojima
vlasničke udjele ima i Republika Hrvatska.
U kraćim raspravama o ostalim zakonskim prijedlozima sudjelovali su
tek izvjestitelji saborskih odbora. Tako je Vice Vukojević u ime
Odbora za zakonodavstvo iznio niz jezičnih primjedbi na predložene
zakone, a Boris Kandare u raspravi o Konačnom prijedlogu zakona o
normizaciji izvijestio uz ostalo da Odbor za pomorstvo, promet i veze
amandmanom predlaže obvezatnost hrvatskih normi.
(Hina) bn/sšh ds
191517 MET jun 96