ZASTUPNIČKI DOM O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O REPROGRAMIRANJU VANJSKOG DUGA

VANJSKOG DUGA ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku sjednice zaključio je raspravu o pet zakonskih prijedloga kojima se u hitnoj saborskoj prceduri predlaže potvrđivanje bilateralnih sporazuma između hrvatske Vlade i zemalja članica Pariškog kluba o reprogramiranju vanjskog duga RH. Zaključena je i rasprava o dva zakonska prijedloga o potvrđivanju sporazuma o zajmovima kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj i to o zajmu za projekt tehničke pomoći i projekt razvoja tržišta kapitala. #L# Ministar financija Božo Prka obrazlažući Prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o zajmu za projekt tehničke pomoći između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj je kazao da se radi o zajmu od pet milijuna američkih dolara, dok se Prijedlogom zakona o potvrđivanju sporazuma o zajmu za projekt razvoja tržišta kapitala Hrvatska kod IBRD-a zadužuje u visini 9,5 milijuna američkih dolara. Nadalje je kazao kako su s tom bankom do sada već potpisani sporazumi o zajmovima za obnovu cesta, nabavku opreme u zdravstvu, te za druge projekte obnove i izgradnju infrastrukture. Svi su s rokom otplate od 17 godina i počekom od četiri ili pet godina. Također je rekao kako su u pripremi i novi zajmovi - za sanaciju banaka, restrukturiranje mirovinskog i zdravstvenog sustava i dr. Zajam za projekt tehničke pomoći između ostalog utrošit će se i na poticanje privatizacije, te za pomoć u radu Agencije za sanaciju banaka i Ureda za ekonomiku i restrukturiranje poduzeća, kao i za pripreme za restrukturiranje poduzeća Ina - Kutina. Zajmom za poticaj projekta tržišta kapitala između ostaloga poslužit će i za uspostavu burze, registar vrijednosnih papira, kako bi se, naglasio je Prka, spriječila siva burza, odnosno trgovanje dionicama na crno. U raspravi o tim zajmovima Ivan Milas (HDZ) istaknuo je kako se državnim novcem treba razumno raspolagati. "Protiv sam da se kreditima financira Ina, jer njezino je ponašanje rasipno do krajnjih granica", rekao je Milas dodavši da Ini treba pomoći u retrukturiranju, ali isto tako ona treba polagati državi račune za ono na čemu dobro posluje. Također je kazao da je granica hrvatske zaduženosti već dosegla kritičnu točku, odnosno da iznosi više od 30 posto bruto domaćeg dohotka, te da o tome itekako treba voditi računa. Obrazlažući zakonske prijedloge o potvrđivanju bilateralnih sporazuma RH sa člancima Pariškog kluba, odnosno s Švicarskom, SAD-om, Španjolskom, Francuskom i Austrijom, minsitar Prka je kazao kako su utemeljeni na općem sporazumu RH s Pariškim klubom potpisanim u ožujku prošle godine. Naime, Hrvatska je tim sporazumom preuzela 28,49 posto duga bivše Jugoslavije, što iznosi 1,1 milijardi američkih dolara. Također je naglasio da će do kraja godine biti potpisano sedam-osam sporazuma. U raspravi o tim sporazumima zastupnici su uglavnom opetovali stav kako treba biti oprezan s budućim zaduživanjima Republike Hrvatske. Marinko Filipović (HSS) ustvrdio je kako je šteta što Hrvatska svoje devizne rezerve, koje su velike, nije utrošila za vraćanje dijela inozemnog duga. Mato Arlović u ime Kluba SDP-a potrebnim je naveo obrazloženje što sve ulazi u tih 28,49 posto nealociranog duga kojeg Hrvatska treba vraćati. Također je kazao kako bi i s MMF-om trebalo drugačije razgovarati odnosno predložiti da sredstva koja su spremna izdvojiti budu više usmjerena na razvojne potrebe i interese hrvatske države. Osvrćući se na raspravu ministar Prka je podsjetio zastupnike da je opći sporazum o reprogramiranju duga s Pariškim klubom potvrdio hrvatski Sabor te da se Ministarstvu financija ne može staviti na teret da nešto samovoljno radi. Taj nam je sporazum, nastavio je, omogućio kvalitetno reprogramiranje dugova. Osvrćući se na navode da je zaduženje blizu kritične točke Prka je kazao kako su svi zajmovi utrošeni u izgradnju kapitalnih objekata te da se hrvatska Vlada neće zaduživati za pokrivanje tekuće potrošnje. Podsjetio je da Hrvatska mora riješiti i odnose s članicama bivše države u svezi deviznih rezervi u zlatu u iznosu oko 600 milijuna američkih dolara. Unatoč tomu što Srbija sebe smatra univerzalnim sukcesorom bivše države Prka je izrazio nadu da će se do kraja godine to pitanje riješiti i da će Hrvatska dobiti 28,5 posto toga iznosa ili 150 milijuna američkih dolara. (Hina) sšh/bn/msj ds 191442 MET jun 96