BRUXELLES, 19. lipnja (Hina/AFP) - Tri mjeseca nakon početka Međuvladine konferencije o reviziji ugovora iz Maastrichta, 29. ožujka u Torinu, radovi su zapeli i neznatni su rezultati koji bi mogli biti podneseni na europskom summitu u
Firenci u petak.
BRUXELLES, 19. lipnja (Hina/AFP) - Tri mjeseca nakon početka
Međuvladine konferencije o reviziji ugovora iz Maastrichta, 29. ožujka
u Torinu, radovi su zapeli i neznatni su rezultati koji bi mogli biti
podneseni na europskom summitu u Firenci u petak. #L#
"Sami pregovori nisu još počeli, a još je i puno nepoznanica",
istaknuo je belgijski diplomat nakon posljednjeg sastanka
međuvladine konferencije proteklog tjedna. Prema priznanju
predsjednika skupine pregovarača Petnaestorice, talijanskog
veleposlanika Silvia Fagiole, ova tri mjeseca samo su omogućila da se
"razbistre stajališta".
Otvorena bez preciznog cilja, suprotno međuvladinoj konferenciji o
Jedinstvenom aktu (1985.) ili onoj koja je dovela do ugovora iz
Maastrichta (1992.), Međuvladina konferencija iz 1996. godine koja bi
trebala rezultirati revizijom rada institucija, kako bi Europska unija
ostala djelotvorna čak s 20 ili 30 članova, bila je, što više,
zatečena stvarnošću, posebice krizom "kravljeg ludila".
London od 22. svibnja sustavno blokira donošenje odluka za koje je
potrebna jednoglasnost kako bi kod svojih partnera postigao postupno
ukidanje embarga na izvoz govedine.
"Nakon što je blokirala desetak mjera, Engleskoj bi trebalo zahvaliti
što je na taj način ukazala na potrebu da se jednoglasno glasovanje
zamijeni glasovanjem kvalificirane većine", ocijenio je europski
liberalni poslanik Nizozemac Gijs de Vries.
Revizija sustava glasovanja unutar Vijeća ministara Petnaestorice
jedan je od velikih kamena smutnje Međuvladine konferencije i to što
London sada koristi pravo na veto počinje ozbiljno gnjaviti
njegove partnere kojima sve više smeta paraliza europskih poslova zbog
"kravljeg ludila".
Tako je s Konvencijom Europol koja bi konačno trebala pružiti Europi
djelotvorna sredstva borbe protiv droge i organiziranog kriminala kao
što je nedavno istaknuo njemački kancelar Helmut Kohl. Nakon što su
pristali na kompromis o neobvezatnoj kompetenciji europskog pravosuđa
u tom pitanju, Britanci su načinili korak unatrag i sada blokiraju
odluku zbog prosvjeda protiv embarga na njihova goveda.
Europska unija treba fleksibilnije donošenje odluka u području
vanjske politike i zajedničke sigurnosti (Pesc), ocjenjuju neki
pregovorači.
Razmatra se mogućnost da se nacionalni veto dopusti samo na razini
šefova država i vlada ili da ga se ograniči na strogo korištenje
obrane nacionalnih interesa, rekao je Fagiolo.
Pariz i Bonn su zastupali "konstruktivnu suzdržanost", čime bi se
neka zemlja mogla distancirati od eventualne zajedničke akcije ne
sprečavajući druge da je ostvare. Apstinent bi osigurao, u tom
slučaju, političku pa čak i novčanu podršku djelovanju svojih
partnera.
Jedina točka oko koje je postignuto opće suglasje: potreba osnivanja
centra za prevenciju i analiza kriza unutar Unije kako bi joj se
dopustio djelotvorniji rad izvan njezinih granica.
Ostaje da se vidi tko će formirati taj centar i kome će služiti.
Ideja o uvođenju neke vrste ministra zaduženog za vanjsku politiku i
sigurnost, što predlaže Francuska nailazi na plodno tlo, prema
francuskom ministru europskih poslova Michelu Barnieru. Prema
mišljenju diplomata još je daleko od imenovanja takvog visokog
predstavnika.
Konačno, poticaji NATO-a dani početkom lipnja u Berlinu i skorašnja
konkretizacija europske komponente u okviru Sjevernoatlantskog saveza
također su došli do Međuvladine konferencije posljednjih tjedana, a
pregovarači se nisu mogli dogovoriti o eventualnoj integraciji
Zapadnoeuropske unije u dogledno vrijeme u EU.
(Hina) bnš sv
191259 MET jun 96