ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - "Hrvatska je srednjoeuropska i sredozemna zemlja koja teži toj regiji na putu u potpuno uključenje u euroatlanske sustave i ustanove. Kad je riječ o približavanju europskim integracijama, nismo spremni
čekati da Jugoslavija, ili bilo tko drugi, riješi sve svoje unutarnje i vanjske probleme, odnosno nismo spremni biti ničiji talac i čekati na najsporijeg na putu ostvarenja svog vitalnog i strategijskog interesa, uključenja u euro-integracije". To je istaknuo potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić podnoseći Izvješće o vanjskoj politici Republike Hrvatske s osobitim naglaskom na odgađanje prijema Hrvatske u Vijeće Europe na današnjoj sjednici Županijskog doma hrvatskog Sabora.
ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - "Hrvatska je srednjoeuropska i sredozemna
zemlja koja teži toj regiji na putu u potpuno uključenje u
euroatlanske sustave i ustanove. Kad je riječ o približavanju
europskim integracijama, nismo spremni čekati da Jugoslavija, ili bilo
tko drugi, riješi sve svoje unutarnje i vanjske probleme, odnosno
nismo spremni biti ničiji talac i čekati na najsporijeg na putu
ostvarenja svog vitalnog i strategijskog interesa, uključenja u
euro-integracije". To je istaknuo potpredsjednik hrvatske Vlade i
ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić podnoseći Izvješće o
vanjskoj politici Republike Hrvatske s osobitim naglaskom na odgađanje
prijema Hrvatske u Vijeće Europe na današnjoj sjednici Županijskog
doma hrvatskog Sabora. #L#
Hrvatska, naglasio je dr. Granić, odbija politiku dvostruke
uvjetovanosti i zalaže se za individualni pristup - svaka zemlja na
temelju jasnih općih kriterija i svaka zemlja na temelju objektivnog
stanja.
Govoreći o sastavnicama vanjsko političkog položaja RH dr. Granić je
kazao da je prijem u Vijeće Europe jedan od strategijskih prioriteta
zato što je to svojevrsni certifikat i preduvjet svim višim oblicima
povezivanja s europskim ustanovama, kao i s Europskom unijom.
Podsjetio je da je Hrvatska zahtjev za prijem u Vijeće Europe
podnijela prije četiri godine, te da postupak za prijem novih članica
inače dugo traje a u hrvatskom se slučaju produljio zbog rata i
agresije, te činjenice da je dio suverenog hrvatskog teritorija bio
okupiran. Također je naglasio da je Hrvatska pred prijemom u Vijeće
Europe bila u ljeto prošle godine, no zbog operacije "Oluja" odluka je
još jednom odgođena. Dr. Granić je kazao kako ne treba podsjećati od
kolike je povijesne i strategijske važnosti za Hrvatsku bila operacija
"Oluja". "Žao nam je što nismo primljeni u Vijeće Europe u ljeto
prošle godine, ali svaka država ima suvereno pravo i povijesnu obvezu
spram svoga naroda samostalno određivati prioritete", naglasio je.
Također je podsjetio da se u završnom postupku prijama od Hrvatske
zahtijevalo preuzimanje 21 obveze, od kojih je 13 općih što se
postavljaju pred svaku novu članicu. Osam obveza je specifične prirode
a odnosile su se na Ustavni zakon o ljudskim i manjinskim pravima,
poglavito manjinska prava Srba u bivšim UNPA zonama, na
erdutsko-zagrebački sporazum, potpunu i djelotvornu suradnju u
provedbi daytonskog sporazuma, suradnju s Haškim sudom, preporuke
stručnjaka Vijeća Europe o zakonima o javnom informiranju, o
telekomunikacijama i zaštiti konkurencije, na rješavanje krize u svezi
s zagrebačkim gradonačelnikom i županom, te općenito preporuke
promatrača Vijeća Europe koji su pratili prošle izbore u Hrvatskoj.
Trinaest tzv. tipskih obveza odnose se između ostalog na potpise
europskih konvencija o ljudskim pravima te potpisivanje pet dodatnih
protokola u roku od godine dana od pristupa u VE.
Hrvatska je, nastavio je dr. Granić, prihvatila i potpisima
predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana i predsjednika hrvatskog
Sabora akademika Vlatka Pavletića preuzimanje rečenih 21 obveze.
Govoreći o odgovoru što ga je Hrvatska uputila Vijeću Europe 14.
lipnja, dr. Granić je kazao kako je navedeno da je u provedbi mirovnih
sporazuma uspostavljena suradnja s Međunarodnim sudom za ratne
zločine, a kao sudionik i potpisnik washingtonskih i daytonskih
sporazuma te začetnik ideje o Vijeću za suradnju RH i BiH i Federacije
BiH Hrvatska je u odgovoru naglasila kako je najkooperativniji i
najkreativniji sudionik pregovora o Ugovoru o subregionalnoj kontroli
naoružanja te kako pomaže potpunoj normalizaciji stanja u Mostaru.
Hrvatska je, dodao je dr. Granić, potvrdila svoju spremnost da nastavi
aktivno djelovati na što potpunijem jačanju Federacije te će u tom
smislu nastaviti suradnju u svezi s održavanjem slobodnih i
demokratskih izbora u Mostaru kao i u čitavoj BiH.
Što se tiče ljudskih prava Vlada RH je u odgovoru ponovno potvrdila
kako sigurnom, dostojanstvenom i što hitnijem povratku pridaje najviši
prioritet u programima obnove i razvoja, ali i upozorila na objektivne
prepreke dinamičnijem povratku. Hrvatska je Vlada hrvatske Srbe
svrstala u dvije temeljne skupine, i to Srbe koji su 1991. prognani
zajedno sa svojim hrvatskim susjedima i koji se vraćaju i vraćat će se
u svoje domove zajedno s prognanim Hrvatima, te Srbe koji su u ljeto
1995. svojevoljno napustili Hrvatsku unatoč opetovanim pozivima
predsjednika Republike i ostalih najviših hrvatskih dužnosnika na
ostanak. Povratak ove druge skupine moguć je u tri faze, napomenuo je
Granić. Prva faza, kao individualni povratak (dosad je od 16 tisuća
zahtjeva 7.100 pozitivno riješeno); druga faza - organizirani povratak
koji je već započeo prvim pilot projektima obnove i povratka, i treća
faza - okončanje povratka koji će uslijediti nakon povratka prognanih
Hrvata u svoje domove. Tu će fazu, kazao je dr. Granić, odrediti
napredak u normalizaciji odnosa sa SRJ. Posebu pozornost Vlada je u
odgovoru posvetila tumačenju Zakona o oprostu, kao nužnom koraku u
olakšanju prosesa demilitarizacije i završetku mirne reintegracije
hrvatskog Podunavlja.
Osvrćući se na medije, potpredsjednik Granić je kazao da je Hrvatska
u odgovoru uz ostalo naglasila kako je odlučna u svom zakonodavstvu i
praksi ostvariti europske standarde u području medija. Također je
navela kako niti jedna od oko 700 publikacija koje izlaze u Hrvatskoj
nije nikada zabranjena. Jedan broj tjednika "Panorama" nije izašao
zbog nepravilne registracije izdavača. U izradi Zakona o javnom
informiranju korištena su iskustva i načela temeljnih dokumenata
Vijeća Europe, kazao je dr. Granić.
Što se tiče lokalne i regionalne vlasti Hrvatska je u svom odgovoru
istaknula kako se spremaju preinake Zakona o lokalnoj upravi i
samoupravi s kojim će pravodobno biti upoznati i stručnjaci Vijeća
Europe. Također smo odgovorili kako su na savjetodavnom referendumu
građani Zagreba i Zagrebačke županije izrazili svoje želje glede
ustroja grada, te da su pokušani i međustranački pregovori o rješenju
krize. Ako ne uspiju, odgovorili smo da ćemo raspisati nove izbore
sukladno novom zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica
lokalne uprave i samouprave. Dr. Granić je izrazio žaljenje što nije
došlo do dogovora između HDZ-a i oporbe jer bi to, ocijenio je,
ojačalo međunarodni položaj Republike Hrvatske.
Obračajući se zastupnicima naglasio je kako trebamo biti svijesni
postojanja različitih pa i jasno suprostavljenih interesa u raspletu
jedne od najstrašnijih i najbrutalnijih kriza i ratova u suvremenoj
europskoj povijesti. Pritom, kazao je, "moramo biti svijesni i igara
koje se tu vode, a koje proizlaze koliko iz nerazumijevanja objektivnog
stanja i robovanja nekim preživjelim klišeima, nostalgiji za stanjem
koje zapravo nikad nije postojalo, toliko i iz partikularnih interesa".
"S tim u svezi moramo imati na umu ponajprije očuvanje strategijskih i
vitalnih državnih i nacionalnih interesa hrvatske države", naglasio je
dr. Granić. Naveo je kako se hrvatskim predstavnicima mjesecima govorilo
o globalnom regionalnom pristupu, Hrvatsku mjerilo s tim navodnim kriterijima
pa čak joj se i prijetilo, a bez da joj je formalno ikad predstavljen
bilo kakav dokument. Drugim riječima, naveo je dr. Granić, taj
regionalni pristup služio je kao sredstvo pritiska u određenim
trenucima.
Pojašnjavajući o čemu je zapravo riječ, dr. Granić je kazao da se
taj zamišljeni pristup i politika što se iz njega izvodi "svode na
višekratnu povezanost svih zemalja u regiji u njihovim odnosima s
Europskom unijom". "Uvjetovanost je dvostruka: svaki iskorak u
suradnji između bilo koje dvije države, po ocjeni Europske unije, nije
dostatan za individualni pomak bilo koje zemlje u povezivanju s EU,
već su istovjetni pomaci potrebiti i u odnosima i suradnji i sa svim
ostalim zemljama u regiji. Potom svaki napredak u odnosima svih u
regiji s EU ovisi o ocjeni EU pojedinih postignuća svake zemlje sa
svim ostalim državama u regiji". S tim u svezi dr. Granić je naglasio
kako se u provedbenom dijelu ta dvostruka uvjetovanost još pojačava,
prvo, zbog postojeće neregularnosti temeljnih odnosa između pojedinih
zemalja, i drugo, nametanjem nekih institucionalnih oblika i
gospodarskih veza (primjerice, barem zajedničke carinske politike) te
unaprijed čvrsto zadanim prostornim određenjem (najčešće se govori o
tzv. balkanskoj regiji). Ideja ili politika takvog globalnog
regionalnog pristupa, kazao je dr. Granić, "predstavljena nam je
službeno tek nedavno za posjeta i susreta Lamberta Dinija i Jacquesa
Santera s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom, pa i
tom prigodom tek u općenitim naznakama".
Zaključujući Izvješće dr. Granić je kazao kako Hrvatska ni s jednom
susjednom zemljom ne želi otvaranje novih problema, već teži
rješavanju svih postojećih. Normalizacija odnosa s Beogradom poseban
je kompleks u sklopu odnosa Hrvatske sa susjedima. Osnovna je prepreka
sljedećem koraku u normalizaciji Prevlaka, ali Hrvatska odlučno
odbacuje bilo kakvu zamjenu teritorija, naglasio je dr. Granić.
Napomenuo je da je Hrvatska također predložila nacrt bilateralnog
sporazuma o zaštiti manjina a reakcija Beograda na taj prijedlog
naznačit će i smjer budućeg tijeka normalizacije.
(Hina) sšh ds
181900 MET jun 96