(od dopisnika Hine Branka Merlina) PEKING, 15. lipnja (Hina) - Kineski su arheolozi nedavno riješili jedno od pitanja na koje dugo nije bilo jedinstvenog i argumentiranog odgovora - utvrdili su gdje je bila prijestolnica dinastije
Zapadni Xia, čija vlast se prostirala područjem poznatim po tome što je njime prolazio čuveni Put svile.
(od dopisnika Hine Branka Merlina)
PEKING, 15. lipnja (Hina) - Kineski su arheolozi nedavno riješili
jedno od pitanja na koje dugo nije bilo jedinstvenog i argumentiranog
odgovora - utvrdili su gdje je bila prijestolnica dinastije Zapadni
Xia, čija vlast se prostirala područjem poznatim po tome što je njime
prolazio čuveni Put svile. #L#
Bez odgovora i dalje ostaje pitanje veličine te prijestolnice, ali
sad se zna da je 189 godina, počevši od 1038., osamnaest vladara te
dinastije stolovalo u Xingqingu, mjestu smještenom na području
današnjega starog dijela Yinchuana, glavog grada Autonomnog područja
Ningxia Hui.
Povijesni podaci pokazuju da su osnivači dinastije bili pripadnici
naroda Dangxing, jednog od naroda u rubnim dijelovima golemog carstva
čija je vlast obuhvaćala područje koje danas mnogim nalazima svjedoči
o značenju Puta svile, te iznimno važne prometnice što je stoljećima
omogućavala plodonosne dodire Istoka i Zapada.
Tom su prometnicom, dok su dinastije nastajale i propadale, od
vremena dinastije Han i suvremenog joj Rimskog carstva, prolazile
trgovačke karavane, jednako važne zbog robe koju su prevozile iz
jednog u drugi kraj svijeta, kao i zbog podataka koje su donosile o
njima. Napokon, uz uporabne predmete namijenjene svakodnevnom životu,
Putom svile su prenošeni i običaji, glazba i ples, ali i velika
učenja, znanja i tehnologije.
Na mnogim predmetima koji će biti prikazani na velikoj kineskoj
izložbi što se u rujnu otvara u Muzeju Mimara u Zagrebu, ovjekovječeni
su likovi drevnih putnika s Puta svile, na devama i konjima, u plesu
ili pri mirnoj zagledanosti u daljinu, prepoznatljivi po odjeći,
kovrčavoj kosi, a u prvome redu - po veličini nosa. Istaknuti nos i
duboko usađene oči karakteristike su stranca iz Zapadnih područja,
često jednostavno nazvanog "čovjek Hu", koji dolazi s područja iza
poznatih zapadnih granica kineskog carstva.
I dok su svilene tkanine putovale prema Zapadu, iz krajeva još
zapadnije od Zapadnih područja, uz staklo, zlatne novčiće ili
pozlaćeno srebrno posuđe, prava remek-djela umjetničkog obrta, susreti
stranog i kineskog s vremenom su doveli i do novih umijeća u obradi
metala, do novotarija poput ukucavanja ornamenata od zlatne i srebrne
žice u predmete od lijevane bronce, ali i do novosti u slikarstvu te u
pristupu skulpturi i graditeljstvu.
Uz Put svile, kojim se širio i budizam, na području Ningyxia (odakle,
kao i iz pokrajine Gansu dolaze izlošci za zagrebačku izložbu) nicale
su i mnoge budističke pagode, vremenom sve rafiniranije građevine
ukrašavane reljefima i skulpturom koja po svojim stilskim odlikama
jednako svjedoči o umijeću graditelja i o smjeni stilova. Pritom,
znanstvenici posebnu pozornost posvećuju pagodama iz doba dinastije
Zapadni Xia. Uz to što su iznimno zanimljive kao dio graditeljske
baštine, u njima je tijekom rekonstrukcija poduzimanih proteklog
desetljeća otkriveno i blago koje su u sebi stoljećima čuvale. Obnova
drevnih spomenika tako je ponovno na svjetlo dana donijela i
profinjene, elegantne i dojmljive prikaze Bude, od kojih će nekoliko
vidjeti i publika na zagrebačkoj izložbi.
Sa svojih sto šezdeset predmeta nastalih u razdoblju od mlađega
kamenog doba do razmeđa dinastija Yuan i Ming (13-14 st.), izložba o
Putu svile pokazat će kako djela koja govore o susretima Istoka i
Zapada, tako i ona što svjedoče o bogatim kulturama naroda uz rubove
kineskog carstva, kao i rafinirano bogatstvo kineske kulture koja je
svojim vrijednostima i snagom stoljećima zračila na golemim
dalekoistočnim prostorima.
(Hina) mer br
150732 MET jun 96