KIJEV, 13. lipnja (Hina/Reuter) - Vođe gotovo svih bivših sovjetskih republika - užasavajući se mogućnosti povratka komunističke vlasti u Rusiji, što bi moglo dovesti u pitanje njihovu nezavisnost i tek započete tržišne reforme - u
ruskoj predsjedničkoj utrci gotovo jednoglasno podupiru sadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina.
KIJEV, 13. lipnja (Hina/Reuter) - Vođe gotovo svih bivših sovjetskih
republika - užasavajući se mogućnosti povratka komunističke vlasti u
Rusiji, što bi moglo dovesti u pitanje njihovu nezavisnost i tek
započete tržišne reforme - u ruskoj predsjedničkoj utrci gotovo
jednoglasno podupiru sadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina. #L#
Jedino politički nepredvidiv Bjelorus, tvrdokorni Aleksander
Lukašenko odbija dati potporu Jeljcinu i vjeruje u pobjedu njegova
suparnika, komunista Genadija Zjuganova, koji bi mu mogao pomoći pri
ostvarenju planova za ponovno pripajanje Bjelorusije Rusiji.
Vođe većine od 12 država pripadnica Zajednice nezavisnih država (ZND)
dosad su već odbacili "masku indiferentnog nemiješanja" u poslove
susjedne države otvoreno iskazujući svoju potporu Jeljcinu.
Mnogo je onih koji, pet godina nakon pada komunističkog režima, ZND
smatraju samo šačicom politički slabih država, ali je ipak važno to
što su one, na prošlomjesečnom sastanku na vrhu u Moskvi, jedna po
jedna izjavile odanost Jeljcinu i njegovoj politici.
Od tada se u svim izjavama čelnika zemalja članica ZND-a mogu uočiti
znaci sve veće zabrinutosti, osobito zbog Zjuganovljeva obećanja da će
se potruditi obnoviti Sovjetski Savez.
Ukrajinski predsjednik Leonid Kučma je na prošlotjednom sastanku u
Poljskoj izjavio da on i Jeljcin podupiru istu politiku nepovratnih
reformi te bi, po njemu, Jeljcinov poraz bio katastrofa ne samo za
Ukrajinu, već i za Poljsku.
Armenski predsjednik Levon Ter-Petrosjan izjavio je za jedan
francuski list da će Zjuganov, ako pobjedi, uništiti ZND. "Ako
komunisti dođu na vlast, ZND će jednostavno prestati postojati.
Siguran sam da ni jedna zemlja članica ZND-a ne bi pristala na
nastavak suradnje s komunističkom Rusijom", rekao je Petrosjan.
Mircea Snegur iz Moldavije, koja graniči s Rumunjskom, smatra da bi
Jeljcinova pobjeda bila najsigurnije rješenje za sve. "Obnova
Sovjetskog Saveza ne dolazi u obzir", kaže on.
Zemlje bivše sovjetske Centralne Azije, Kirgistan i Kazahstan,
potpisnice carinske pogodbe s Rusijom i Bjelorusijom, Jeljcinovi su
najveći zagovarači. Tadžikistan, čijoj vladi 25.000 ruskih graničnih
stražara pomaže u borbi protiv muslimanskih militantnih skupina, nema
drugog izbora do dati potporu Jeljcinu.
Čak i naftom bogat Turkmenistan, neodlučan glede pripojenja CIS-u, te
Uzbekistan, koji s Rusijom ima prilično hladne odnose, podupiru
nastavak sadašnjega političkog stanja u Rusiji.
Baltičke države Estonija, Letonija i Litva, godine 1940. pridružene
Staljinovu Sovjetskom Savezu, smatraju da upravo one najviše dobivaju
ako podupru Jeljcina iako ni jedna nije članica ZND-a.
"Za nas je iznimno važno da je na vlasti netko tko je barem malo
bliži demokraciji i istodobno dosta udaljen od starog načina
razmišljanja. Ako komunisti dođu na vlast, za nas će to biti dovoljan
znak da moramo učiniti sve kako bismo se što prije pripojili Europskoj
uniji i NATO-u", izjavio je za Reuter letonski ministar vanjskih
poslova Valdis Birkavs.
(Hina) gt fs
131358 MET jun 96