KINA: DRŽAVNA PODUZEĆA NA PUTU IZ PLANSKOG U TRŽIŠNO GOSPODARSTVO

(od dopisnika Hine Branka Merlina) PEKING, 12. lipnja (Hina) - Tržište je problem - nikad ne znate što vas sutra čeka na tržištu i kako ćete proći u usporedbi s drugima, reći će direktor pekinške tvornice alatnih strojeva, koja se s ponosom ubraja među državne tvrtke što dobro posluju. Takvo njezino poslovanje ističe se kao uzor drugima te kao primjer koji domaćini rado pokazuju stranim novinarima. Upisavši i u razvojne dokumente da su poduzeća u državnom vlasništvu od temeljne važnosti za gospodarski i društveni razvoj, Kina se istodobno opredijelila za njihovu reformu, inzistirajući ponajprije na promjeni načina upravljanja. Razlozi za to lako su razumljivi. Okrećući leđa sustavu planske privrede te prelazeći na tržišne uvjete, državna poduzeća treba učiniti sposobnim za nemilosrdno natjecanje u kojem se svaki proizvođač potvrđuje jedino uspjehom na tržištu. Za razliku od ne tako davne prošlosti, državna uprava s mastodontskim ministarstvima više ne posreduje u distribuciji roba, ostavljajući proizvođače da plivaju kako sami znaju. Za mnoge od njih je to - uz zastarjelu tehnologiju i višak radnika, loše investicije, manjak obrtnih sredstava i otežani pristup kreditima - značilo udarac od kojeg se teško oporaviti. Puna skladišta nikom potrebne loše robe, radnici bez plaća, dugovi, odlazak stručnjaka - sve su to elementi slike koju se želi promijeniti nabolje, ali ne ulaskom u proces privatizacije već restrukturiranjem postojećih poduzeća i oživljavanjem profitabilne proizvodnje. U slučaju Prve tvornice alatnih strojeva u Pekingu, čiji naziv otkriva da je utemeljena još 1949., u godini osnutka NR Kine, proces tranzicije prema modernom sustavu upravljanja značio je, u prvoj fazi reformi, procjenu vrijednosti samoga gospodarskog subjekta i zatim njegovo organiziranje na nov način. To je, pak, konkretno značilo da je tvornica s više od 5000 zaposlenih razdvojila proizvodnju od "pratećih djelatnosti", organizirajući ih kao zasebna poduzeća odgovorna za svoje ekonomsko poslovanje. Tako je osnovano poduzeće za transportne usluge koje, po tvornici najprihvatljivijim uvjetima, obavlja tvornički i međutvornički prijevoz, a slobodne kapacitete nudi istodobno na tržištu, ostvarujući tako zaradu o kojoj se prije nije moglo ni misliti. Jednako djeluje i uvozno-izvozno poduzeće vezano uz tvornicu. Briga o standardu radnika (prehrana, stanovanje, medicinska zaštita, dječji vrtić - uglavnom sve u krugu tvornice i nekada sve plaćeno iz istoga džepa) prešla je dijelom u nadležnost samostalnog poduzeća koje, navodno, ekonomski posluje, a dijelom je olakšana uvođenjem fondova kakvi u cijeloj zemlji nastaju u procesu reforme sustava socijalnog, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Pritom je, primjerice, praksa da se na mjesto umirovljenog radnika zapošljava njegovo dijete, odbačena u korist zapošljavanja određenih profila, zaposlenih ovisno o potrebama. Čisti računi, pojava nepoznata u razdoblju planskog privređivanja, omogućili su i drugačije planiranje razvoja. Automatizacija i kompjutorizacija, povezivanje sa stručnim bankama podataka, tehnološka suradnja s inozemstvom (u ovom slučaju s njemačkim tvrtkama), modernizacija proizvodnje - sve su to rezultati koji se potvrđuju dostignućem svjetskih standarda za neke proizvode, solidnim izvozom te dobrom zastupljenošću na domaćem tržištu. Djelujući s profitom, tvornica ipak nije imuna na šire okruženje u kojem su dugovi među gospodarskim subjektima jedno od bolnijih pitanja. Svatko svakome duguje, pa tako i Prva tvornica alatnih strojeva ima kraći popis onih kojima je dužna, te duži popis onih koji su njoj dužni. No, ima i popis novih želja, potreba i planova. Smještena gotovo u središtu grada, prljaviji dio proizvodnje već je preselila u predgrađe Pekinga. Svjesna da u gradu može opstati samo uz poštivanje ekoloških standarda, tvornica nastoji unaprijediti tehnologiju toliko da se oslobodi opasnosti od preseljenja. Planira se, nadalje, veliki tvornički prostor upotrijebiti za gradnju u visinu, kako bi se na dijelu skupog zemljišta oslobodio prostor za poslovno-stambeni blok za izdavanje, čime bi tvornica u svoje poslovanje uključila i razvoj nekretnina. Kako ističu njezini čelnici, ti će planovi uroditi plodom samo bude li tvornica i dalje znala odgovarati na potrebe i zahtjeve tržišta, jer bez toga nema ni profita ni budućnosti. (Hina) mer br 121453 MET jun 96