ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Pola godine nakon početka provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH, u Firenzi će se u četvrtak i petak održati ministarska konferencija na kojoj će se razmotriti što je dosad učinjeno i što je još
preostalo učiniti kako bi se mirovni proces uspješno okončao.
ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Pola godine nakon početka provedbe
Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH, u Firenzi će se u četvrtak i
petak održati ministarska konferencija na kojoj će se razmotriti što
je dosad učinjeno i što je još preostalo učiniti kako bi se mirovni
proces uspješno okončao. #L#
Domaćin skupa Italija, koja u ovom polugodištu predsjedava Europskom
unijom, pozvala je na konferenciju ministre vanjskih poslova iz 40-ak
zemalja te brojne međunarodne organizacije.
Hrvatsko izaslanstvo predvodit će potpredsjednik Vlade i ministar
vanjskih poslova dr. Mate Granić, a u njegovom sastavu su još i
pomoćnica ministra vanjskih poslova Spomenka Cek, veleposlanik u MVP
Zoran Bošnjak i hrvatski veleposlanik u BiH Darinko Bago.
Vojni dio mirovnog sporazuma uglavnom je bez većih poteškoća i na
vrijeme proveden, ali u civilnom dijelu, čije su najvažnije odrednice
povratak izbjeglica i organiziranje izbora, gotovo da nije učinjen
nikakav pomak. Međunarodna zajednica zato krivi ponajviše bosanske
Srbe koji sustavno blokiraju ključne odredbe Daytonskog sporazuma.
Sloboda kretanja između dvaju entiteta - Federacije BiH i Republike
Srpske - uopće ne postoji.
Slično je i s povratkom izbjeglica. U Bosni i Hercegovini tijekom
43-mjesečnog rata 2,400.000 ljudi je prognano sa svojih ognjišta.
Prema podacima Visokog povjereništva UN za izbjeglice (UNHCR) dosad se
kućama vratilo 70-ak tisuća, dok je za ovu godinu planiran povratak
900.000 ljudi.
Povrh toga, nepostojanje medijskih sloboda te ostanak na vlasti
političkog i vojnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka
Mladića, koje Međunarodni kazneni sud u Den Haagu tereti za radne
zločine, dovode u pitanje mogućnost održavanja slobodnih izbora koji
bi se trebali održati do 14. rujna. Međutim, unatoč svemu kod glavnih
sponzora bosansko-hercegovačkog mirovnog procesa prevladava stajalište
da je bolje imati ikakve nego nikakve izbore, pa se očekuje da se na
konferenciji u Firenzi odredi točan datum izbora. Neodržavanje izbora
u predviđenom roku moglo bi voditi produžetku mandata Međunarodnih
provedbenih snaga (IFOR), koji istječe u prosincu, što glavni
pokrovitelj, u prvom redu Sjedinjene Američke Države, žele svakako
izbjeći.
Iako je stanje u hrvatsko-muslimanskoj Federaciji neusporedivo bolje
nego u srpskom entitetu, ni tamo nikako da zažive sve federalne
institucije predviđene Washingtonskim sporazumom. Izbori u Mostaru,
koji je pod upravom Europske unije, bili su najprije predviđeni za
sredinu svibnja, ali su na traženje muslimanske strane da se promjene
uvjeti glasovanja, odgođeni za 30. lipnja. Još uvijek nije donesen
federalni zakon o obrani kojim bi se stvorilo jedinstveno
zapovjedništvo HVO-a i Armije BiH. Zbog toga kasni i američki vojni
program "izvježbaj i opremi", kojim bi se snage Federacije trebale
dovesti do razine da mogu odbaciti eventualnu buduću srpsku agresiju.
Nepovjerenju između federalnih partnera pridonijeli su i najnoviji
incidenti kada su Muslimani protjerali 20-ak Hrvata iz travanjske
općine.
Budući da u Oslu nije potpisan sporazum o subregionalnoj kontroli
naoružanja najavljeno je da će se o tome razgovarati i na ministarskoj
konferenciji u Firenzi.
U Firenzi će također biti riječi i o obnovi zemlje i gospodarskoj
pomoći, u čemu, usprkos velikim obećanjima, nije učinjeno puno.
(Hina) sv mm
121151 MET jun 96