ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Raiffeisenbank Austria Zagreb d.d. (RBA) udvostručila je krajem svibnja svoj kapital sa 15 na 30 milijuna njemačkih maraka. Dodatni kapital, unesen u gotovini, omogućava usmjeravnje novim projektima,
uključivanje mnogih novih poduzeća u strukturu poslovanja banke te odobravanje značajnih kredita potrebnih hrvatskom gospodarstvu. To je među inim na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu izjavio predsjednik Uprave RBA Boris Zenić.
ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Raiffeisenbank Austria Zagreb d.d. (RBA)
udvostručila je krajem svibnja svoj kapital sa 15 na 30 milijuna
njemačkih maraka. Dodatni kapital, unesen u gotovini, omogućava
usmjeravnje novim projektima, uključivanje mnogih novih poduzeća u
strukturu poslovanja banke te odobravanje značajnih kredita potrebnih
hrvatskom gospodarstvu. To je među inim na današnjoj konferenciji za
novinare u Zagrebu izjavio predsjednik Uprave RBA Boris Zenić. #L#
Banka je već imala veliko ovlaštenje te joj nije bilo potrebno
uvećavati kapital, ali je to učinjeno zbog povjerenja u Hrvatsku kao
zanimljivo tržište te povjerenja u zagrebačku RBA i njeno osoblje,
kazao je Zenić. To će značiti i veće kreditiranje jer je sadašnji
limit od 30 posto kapitala bio 4,5 milijuna DEM, a sada će biti devet
milijuna DEM, a i kod sindiciranja kredita Banka će imati veću ulogu.
Govoreći o povjerenju poslovnih partnera i građana, predsjednik
Uprave RBA je kazao da je od početka 1996. do početka svibnja volumen
poslovanja povećan četiri puta, a devizna je štednja povećana na 20
milijuna DEM. Znatan je i rast kunske štednje koja je od početka
godine povećana čak sedam puta. Bilanca banke, koja danas zapošljava
72 djelatnika, krajem prosinca 1995. bila je 100 milijuna kuna, a
danas je dva i pol puta veća, pri čemu su plasmani oko 110 milijuna
kuna. Pritom je broj komitenata porastao za više od tisuću i danas ih
je više od 2.000. Prosječna kreditna linija je s prosječnih 200.000 do
500.000 DEM u 1995., sada između jedan i dva milijuna DEM, a
povećanjem kapitala taj bi prosječan iznos mogao biti između tri i pet
milijuna DEM.
Na upit o kamatnim stopama, Zenić je rekao da svaka banka u svijetu
pa tako i u Hrvatskoj odlučuje sama što joj odgovara. Tako je i RBA
odlučila kamatnu stopu na deviznu štednju po viđenju ukinuti, ali će i
dalje odobravati kamatnu stopu na 'a vista' kunsku štednju. Kako je
kuna stabilna i jaka i Banci treba u Banci su odlučili odobravati
kamatnu stopu od dva do osam posto (pa i više) za kunsku štednju po
viđenju za pravne osobe, a građanima se odobrava kamata od četiri
posto, na razini godišnje inflacije u zemlji, pojasnio je stav RBA
Boris Zenić. navodeći da je RBA krenula kao prva strana banka u
Hrvatskoj, a sada je i najjača strana banka u Hrvatskoj.
(Hina) db ds
101304 MET jun 96