FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZASTUPNIČKI DOM: OPŠIRNO O JAVNIM CESTAMA

ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora kasno popodne zaključio je raspravu o prijedlogu zakona o javnim cestama. Zaključena je i rasprava o prijedlogu zakona o zaštiti biljnih sorta. Očitovanje će biti u petak.
ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora kasno popodne zaključio je raspravu o prijedlogu zakona o javnim cestama. Zaključena je i rasprava o prijedlogu zakona o zaštiti biljnih sorta. Očitovanje će biti u petak. #L# Bitne su novine u predloženom zakonu o javnim cestama da će se obaviti novo razvrstavanje cestovne mreže i decentralizirati ovlasti nad javnim cestama, kazao je u uvodu ministar pomorstva, prometa i veza mr. Željko Lužavec. Ceste - oko 27.000 kilometara, razvrstat će se u državne (oko 1/3), županijske i općinske. Predviđeno je i uvođenje tržišnog načela u održavanju i gradnji javnih cesta, a od dijela javnoga poduzeća "Hrvatske ceste" i teritorijalno-tehničkih ispostava formirat će se društva kapitala u ovlasti županija i podlijegat će privatizaciji, rekao je ministar. Naglasio je da je novina i pojednostavljenje postupka izvlaštenja te oslobađanje od plaćanja pojedinih naknada. Predloženi zakon daje rješenja kojima vlasnici neće biti oštećeni, ali će se ubrzati procedura, istaknuo je Lužavec napominjući da bi predloženi zakon trebao stupiti na snagu 1. siječnja 1997. Odbor za pomorstvo, promet i veze podupro je predloženi zakon, a u raspravi je iznio više primjedaba, među kojima i primjedbu da u zakonu nedostaje izričita odredba da se na javnim cestama ne može stjecati ni pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, izvijestio je Alojz Brkić. Odbor za gospodarstvo, razvitak i obnovu također je podupro predloženi zakon kao i cilj koji se njime želi postići, no smatra da za postizanje željenih ciljeva treba učiniti znatne promjene, posebice u restrukturiranju "Hrvatskih cesta" i regulaciji poslova na planiranju, projektiranju, izgradnji i održavanju, kazao je Dragan Kovačević. U ime Kluba IDS-a, Damir Kajin ustvrdio je kako bi prihvaćanje zakona u obliku, kakav je predložen, bilo pogubno. Iznoseći niz kritika na stanje u cestogradnji, predložio je da se sredstva od registracije vozila te dio poreza na naftne derivate usmjeri u područja gdje su ostvarena. Na niz, kako je rekao, nelogičnosti i nerazumljivosti upozorio je, u ime Kluba SDP-a, mr. Mato Arlović poručujući da predloženi zakon mora doživjeti bitne promjene. Joško Kovač, u ime Kluba HSS-a, zauzeo se za djelotvornost u održavanju i intervencijama na cestama. Na decentralizaciju, kazao je, gleda s oprezom, a predviđeno stupanje na snagu zakona od 1. siječnja 1997. smatra najnepogodnijim razdobljem u pogledu održavanja i intervencija na cestama. U raspravi koja je trajala gotovo čitavo popodne oporbeni zastupnici uglavnom su predlagali da županije dobiju veća financijska sredstava za izgradnju i održavanje cesta. Čuo se i prijedlog da se osnuje holding poduzeće u kojemu bi vodeću ulogu imalo javno poduzeće "Hrvatske ceste". Oporbeni zastupnici isticali su i kako je temeljna odredba predloženog zakona - privatizacija i davanje koncesija za izgradnju cesta, a da se pritom nije vodilo računa o strategiji cestovne izgradnje. Rečeno je da nagomilani problemi u "Hrvatskim cestama" ne mogu biti glavni razlog za donošenje predloženog zakona. S tim u svezi Vera Stanić (HDZ), navodeći niz nezakonitih radnji proteklih godina u javnom poduzeću "Hrvatske ceste", zatražila je da Vlada Saboru dostavi izvješće. Ministar Lužavec na kraju rasprave poručio je da će problematika cestogradnje još desetljećima biti i glavna stavka državnog proračuna. Napomenuo je da će konstruktivne sugestije biti ugrađene u predloženi zakon, te zamolio one koji su bili vrlo kritični da ne zaborave temeljni interes, a to je izgradnja cesta kroz Hrvatsku, koje se desetljećima nisu gradile, loše su ili nikako održavane. Zastupnički dom kraće je raspravljao o prijedlogu zakona o zaštiti biljnih sorta, kojim se uređuje način i postupak zaštite sorta, postupak dodjele oplemenjivačkih prava i zaštita nositelja tih prava. Istaknuto je kako se u svijetu velika pozornost posvećuje proizvodnji novih sorta te da sukladno tome treba ulagati u ljude i institucije koje mogu proizvesti nove sorte. Zastupnički dom nastavlja rad. (Hina) bm/sšh mc 052029 MET jun 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙