BERLIN, 5.lipnja (Hina/Reuter) - Rusija navješćuje da je put ka konačnom dogovoru o proširenju NATO-a na istočnu Europu ipak moguć, ali se čini da ta očita promjena mišljenja neće imati neko značenje ako sadašnji ruski predsjednik
Boris Jeljcin izgubi na skorim izborima.
BERLIN, 5.lipnja (Hina/Reuter) - Rusija navješćuje da je put ka
konačnom dogovoru o proširenju NATO-a na istočnu Europu ipak moguć,
ali se čini da ta očita promjena mišljenja neće imati neko značenje
ako sadašnji ruski predsjednik Boris Jeljcin izgubi na skorim
izborima. #L#
Nakon više od dvije godine neprekidnih upozoravanja da bi NATO-ovi
planovi za primanje zemalja istočne Europe u svoje članstvo mogli
rezultirati novim napetostima između Istoka i Zapada, Rusija je u
utorak navjestila slabljenje svojeg tvrdoglavog protivljenja takvom
razvoju situacije.
Moglo bi se reći da je posljednjih mjeseci ipak bilo nešto
diplomatskih znakova kako je Moskva počela shvaćati da će NATO
provesti svoje planove te da bi bilo korisnije utjecati na smanjivanje
mogućih štetnih posljedica.
Ruski ministar vanjskih poslova Jevgenij Primakov tvrdi da Rusija
vjeruje u važnost uloge NATO-a te da se polako počinje prilagođavati
novim realnostima.
Kako se saznaje iz savezničkih izvora, privatne su izjave ministra
Primakova još i smjelije.
Rusija se u prošlosti plašila da bi proširenje NATO-a moglo
rezultirati njezinom izolacijom i zanemarivanjem njezinih nastojanja
da učvrsti svoju ulogu velike europske supersile.
Čelnici NATO-a tvrde da Rusija ne može zaustaviti njihove planove o
proširenju, a diplomati smatraju da je Moskva itekako utjecala na
odluke Saveza oko toga tko bi mogao postati novi član, te da sada
zapravo samo preostaje sklopiti pogodbu koja bi odgovarala i jednoj i
drugoj strani.
Od 16 članica saveza očekuje se da potkraj ove godine ili početkom
1997.godine objave kojim će se zemljama pružiti mogućnost
pridruživanja. Za sada se zasigurno zna da će među njima biti Poljska,
Mađarska i Češka.
Zapadni diplomati kažu da su baltičke republike, iako su one same
spremne na ulazak u NATO, jednostavno izbačene iz konkurencije, zato
što bi takav potez Moskva doživjela kao izravnu provokaciju. One
graniče s Rusijom i nekada su bile dio Sovjetskoga Saveza.
Tako se čini da bi manje strasti uzburkalo pridruživanje nekolicine
"neutralnijih" zemalja, onih iz centralne Europe, koje su dovoljno
daleko od ruskih granica.
Primakov je NATO-ovim ministrima vanjskih poslova na sastanku u
Berlinu rekao da je Moskva spremna prihvatiti postojanje razlike
između političkih i vojnih posljedica ovoga čina.
"Navjestio je da Moskva nije potpuno protiv proširenja kao takvoga,
nego da jednostavno ne može prihvatiti preseljenje cjelokupne vojne
infrastrukture na istok.", rekao je jedan prestavnik NATO-a.
NATO izjavljuje da za sada nema nikakvih planova za izgradnju velikih
vojnih baza ili za pohranjivanje nuklearnog oružja na teritorijima
budućih novih zemalja članica.
Od sadašnjih zemalja članica NATO-a, Norveška i Danska su već odbile
prihvatiti smještanje stranih vojnih trupa ili pohranjivanje
nuklearnog oružja na svojem teritoriju osim u slučaju prijeke potrebe,
iako su i jedna i druga članovi savezničke vojne strukture.
Nije jasno zašto je Primakov odlučio davati izjave o blažem
stajalištu Rusije, čak i privatno, i to samo dva tjedna prije izbora,
budući da većina Rusa nema povjerenja u NATO.
Diplomati to objašnjavaju time kako se Moskva vjerojatno pouzdaje u
to da će Jeljcin ipak uspjeti na izborima poraziti komunističkog
kandidata Genadija Zjuganova.
(Hina) gt fs
051416 MET jun 96