RIM, 5. lipnja (Hina/AR) - Stigao je crni dan za bivšeg časnika SS-a Ericha Priebkea, optuženog za ratni zločin jer je sudjelovao u streljanju 355 talijanskih civila, među kojima je bilo i Židova, u Rimu.
RIM, 5. lipnja (Hina/AR) - Stigao je crni dan za bivšeg časnika SS-a
Ericha Priebkea, optuženog za ratni zločin jer je sudjelovao u
streljanju 355 talijanskih civila, među kojima je bilo i Židova, u
Rimu. #L#
Bivši esesovac obranu temelji na činjenici da je morao izvršiti
zapovijed jer bi inače bio ubijen. U ponedjeljak 4. lipnja, gotovo
mjesec dana od početka procesa pred vojnim sudom u Rimu, jedan od
svjedoka optužbe, njemački časnik i povjesničar Gerhard Schreiber
izjavio je kako je Pribke mogao odbiti izvršiti zapovijed i da mu se
ništa ne bi dogodilo.
Rođen 1. srpnja 1913. u Henningsdorfu, Priebke je počeo raditi u
hotelijerstvu, ali je, kako sam kaže, želio postati službenik sa
stalnim radnim vremenom. Tako je u prosincu 1936. ušao kao prevodilac,
dobar poznavatelj talijanskog jezika, u političku policiju - Gestapo.
Tijekom II. svjetskog rata poslan je u Rim gdje je neposredno prije
kapitulacije kraljevine Italije, navodi optužnica, u rimskoj centrali
Gestapoa u Ulici Tasso postao desnom rukom ratnog zločinca Kapplera,
osuđenog i zatvorenog u Italiji, koji je pod čudnim okolnostima
pobjegao iz zatvorske bolnice. Kao odmazdu za atentat koji su na
njemačku patrolu izvršili talijanski borci otpora, Kappler je naredio
da budu strijeljana 330 Talijana. Ispred Ardeatinskih jama kraj Rima
24. ožujka 1944. strijeljano je 355 talijanskih građana i bačeno u
jame. Optužnica tereti Priebkea da je sudjelovao u pokolju, da je
osobno odveo na strijeljanje pet osoba više od naređenog broja i
da je svojom rukom ubio sedam ljudi.
Poslije II. svjetskog rata Priebke je pobjegao u Argentinu gdje je
živio u San Carlosu de Bariloche. Tu, u mjestu u kojem žive mnogi
Nijemci i koje sliči njemačkim planinskim gradićima, otkrila ga je
televizijska ekipa američke stanice ABC-a i 7. svibnja 1994. objavila
razgovor s njim. Nakon tri dana uhitila ga je argentinska policija,
ali je ubrzo pušten. Italija je zatražila njegovo izručenje i 3.
studenog 1995. argentinski vrhovni sud prihvatio je talijanski
zahtjev. Priebke je prebačen u Italiju i od 21. studenog 1995. sjedi u
zatvoru Forte Boccea. Proces protv njega počeo je 8. svibnja 1996.
pred vojnim sudom. Temeljni stup njegove obrane jest da je bio običan
vojnik i da je morao izvršavati zapovijedi.
Na suđenju ne želi govoriti, ali je 3. lipnja dao pismenu izjavu u
kojoj kaže kako "nije nikog uhitio i da nikoga nije saslušavao.
Kappler je dobro znao da ja nisam stvoren za takvo što. Sve optužbe su
ili pogrešne ili lažne", tvrdi Priebke. Dosad su mnogi svjedoci
isticali kako je Priebke bio brutalan tijekom saslušanja, da je mnoge
osobe uhitio, a među njima i princezu Mafaldu di Savoia, koja je bila
deportirana u nacistički logor u Buchenwaldu i tamo ubijena 28.
kolovoza 1944. Mafalda, princeza iz talijanske savojske obitelji
Savoia, navodno je znala neke tajne planove Nijemaca i mogla ih je
otkriti saveznicima. O njezinoj ulozi postoji još mnoštvo nepoznanica.
Priebke o njezinu uhićenju nije ništa napisao, ali je njegov odvjetnik
ipak morao priznati da je "princezu uhitila policijska patrola u kojoj
je bio i Priebke".
Premda Priebke smatra kako bi bio ubijen da nije poslušao zapovijed,
Schreiber je na suđenju iznio podatke da to nije točno. Dvojica
njemačkih časnika 1943. u Trstu nisu htjeli objesiti taoce govoreći da
nisu krvnici i ništa im se nije dogodilo. Jedan njemački časnik nije
htio strijeljati talijanske partizane i također mu se nije ništa
dogodilo, kao ni Georgu Krameru koji je u Varšavi odbio ubiti
zatvorenike. Mnogi nacisti optuženi za ratne zločine na suđenjima su
se branili da su morali izvršavati zapovijedi. Schreiber sad kaže da
to nije bilo pravilo. Priebkeova glavna obrana je oslabljena.
(Hina) rb sb
050029 MET jun 96