GODIŠNJA SKUPŠTINA PBZ D.D.

ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Redovita godišnja glavna skupština Privredne banke Zagreb d.d. prihvatila je danas, nakon podnošenja izvješća o radu Uprave i Nadzornog odbora u poslovnoj 1995., među inima i odluku o prihvaćanju Godišnjeg financijskog izvješća za 1995. te Odluku o izmjeni i dopuni Statuta PBZ. Uz dioničare i članove Uprave i Nadzornog odbora Banke, skupštini su bili nazočni i guverner Narodna banke Hrvatske dr. Marko Škreb, ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara, saborski zastupnici Katarina Fuček i Marino Golob, glavni direktor HRT-a Ivica Mudrinić i brojni drugi. #L# PBZ je u 1995., rečeno je, ostvarila prihod od 584 milijuna, rashod od 541 milijun kuna, što znači (prije rezerviranja za sumnjiva i sporna potraživanja) brutto dobit od 43 milijuna kuna. Međutim, nakon što se rezultatu pribroje iznosi sumnjivih i spornih potraživanja, proizlazi gubitak u poslovanju od 207 milijuna kuna. U usporedbi s 1994., gubitak je gotovo prepolovljen, a i prošlogodišnji će gubitak, kao i gubitak godinu dana ranije, biti pokriven iz vlastitih rezervi. Pozdravljajući dioničare i goste skupštine, guverner NBH dr. Marko Škreb naglasio je da je Hrvatska na financijskom planu u posljednje vrijeme učinila puno, a istodobno je zemlja u tranziciji s najmanjom godišnjom stopom inflacije. Nedavno su okončani pregovori s Londonskim klubom, jer je 78 posto banaka kreditora prihvatilo sporazum, čime hrvatski vanjski dug iznosi pet milijardi dolara, što je oko 25 posto procjenjenog bruto društvenog proizvoda. To znači, nastavio je dr. Škreb, da je Hrvatska malo zadužena zemlja. Taj dug je rezultat pogrešnih poslovnih odluka u prošlosti, a oprosta duga nema. Stoga kod daljnjeg razvoja banke moraju voditi računa gdje i kome sredstva plasiraju, ukazao je guverner ističući da vjeruje da se hrvatsko gospodarstvo nalazi na prekretnici na kojoj se vidi oživljavanje, u čemu će banke odigrati značajnu ulogu. Osvrčući se na izuzetno visoke kamatne stope, koje su u prosjeku oko 25 posto godišnje, guverner je naglasio da su razlozi strukturne prirode te stoga NBH pozdravlja restrukturiranje banaka i poduzeća-komitenata. Drago mi je da je PBZ donijela odluku o ukidanju pasivnih kamatnih stopa što će svakako voditi ka snižavanju troškova i jeftinijim kreditima, zaključio je dr. Škreb naglasivši da PBZ čeka važna uloga u budućnosti razvoja hrvatskoga gospodarstva. Predsjednik Nadzornog odbora PBZ Božo Prka istaknuo je da su na poslovanje banke u 1995. veliki utjecaj imali vanjski čimbenici (akcije Bljesak i Oluja), kao i da je gubitak od 207 milijuna kuna manji za 160 milijuna kuna nego godinu prije, za što zasluge pripadaju Upravi banke na čelu s Martinom Katičićem. Uzrok tomu su rezervacije za sumnjiva i sporna potraživanja, što je vezano uz naslijeđene probleme. Od 18,6 milijardi aktive 86 posto je dugoročno imobilizirano (vezano uz portfelj javnog duga - stara devizna štednja i duge obveznice), što znači da se prihodi ostvaruju uz tek 14 posto aktive. Značajno je da je u tekućem poslovanju ostvaren pozitivan rezultat i brutto dobit od 43 milijuna kuna, kazao je Prka. Istaknuo je da je PBZ banka s najvećim aktivom, koja će se morati korigirati i mijenjati, a uz sve probleme u 1995. je došlo do povećanja rasta depozita. Predstoji daljna reorganiziacija i restrukturiranje Banke, a mjere i program koji je predložila Uprava, ocjenjeni su dobrima, kazao je Prka dodavši da je odgovornost i na hrvatskoj Vladi, zbog kreditnog portfelja i poduzeća-dužnika koji su u državnom ili pretežitom državnom vlasništvu. Hrvatska danas nema neizmirenih i nereguliranih ino-obveza što će omogućiti jače uključivanje Banke na međunarodno financijsko tržište, zaključio je predsjednik NO Božo Prka. (Hina) db do 041528 MET jun 96