ORUŽJE ZA BIH I DALJE POD LUPOM ISTRAGE U AMERIČKOM KONGRESU

(od dopisnice Hine Sanje Pucak) WASHINGTON, 31. svibnja (Hina) - Američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith pridružio se u četvrtak sve duljoj listi američkih dužnosnika koji su se pojavili u javnim istragama pred kongresnim odborima, svjedočeći u prilog tvrdnjama da Administracija nije povrijedila zakonske odredbe svojom politikom zatvaranja očiju pred dostavom iranskog oružja preko Hrvatske u Bosnu tijekom 1994. godine. #L# I Galbraith, kao i njegov kolega na službi u Njemačkoj, Charles Redman, koji je prije dvije godine obnašao dužnost posebnog izaslanika američkog predsjednika za BiH, izjavili su, odgovarajući pred Odborom za vanjske odnose Predstavničkog doma, da SAD nije bio aktivno uključen u isporuke oružja za Bosnu, potvrđujući pri tom da su znali za tu operaciju i istaknuli kako je ona, po njihovu mišljenju, bila od iznimne važnosti za daljni tijek događaja glede rata u Bosni. Galbraith je tom prigodom potvrdio kako je hrvatskim dužnosnicima prenio da on od Administracije "nema instrukcija" glede prijevoza pošiljke preko Hrvatske za Bosnu. Kongresne istrage počele su prije gotovo dva mjeseca nakon izvješća "Los Angeles Timesa" da je Hrvatskoj dano zeleno svjetlo iz Washingtona da propusti iransko oružje za BiH, unatoč tadašnjem međunarodnom embargu na oružje. Republikanski vođe u Kongresu Bob Dole i Newt Gingrich, koji su u to doba nastojali jednostrano ukinuti američki embargo na oružje protiv bosanske vlade, optužili su predsjednika Clintona za dvoličnu politiku i, omogućavanjem ulaska Irana u BiH, za stvaranje jedne od najvećih opasnosti za američke snage u toj državi. Imajući dijelom i na umu svojedobnu aferu Iran-contra, u kojoj je 1986. Reaganova administracija prodavala oružje Iranu, Republikanci u Predstavničkom domu odvojili su milijun dolara za posebni istražiteljski odbor koji bi nakon šest mjeseci istrage trebao podnijeti izvješće. Rok za podnošenje izvješća očito se poklapa sa završetkom predsjedničke predizborne kampanje. I u Senatu su zadaću istrage dobila dva odbora - za vanjske poslove i obavještajni odbor. Demokrati su na te poteze uzvratili optužbama da se radi o trošenju novaca za ciljeve Doleove predsjedničke kampanje i pokušaju diskreditacije Clintona pred izbore. Po dosadašnjim procjenama, ipak, u cijelom slučaju nijedan zakon nije bio prekršen, a s obzirom na to da, po tvrdnjama Administracije, ona nije bila aktivno uključena u isporuke oružja, nije ni bilo potrebe obavijestiti Kongres o tome. Prije Galbraitha i Redmana na otvorenim saslušanjima pod zakletvom su se izredali svi - od bivšeg pomoćnika američkog državnog tajnika Richarda Holbrookea, podtajnika Petera Tarnoffa, do zamjenika državnog tajnika Strobea Talbotta. I svi su odluku Administracije da zatvori oči pred transportom oružja opravdali riječima da je to bilo najbolje rješenje za bosanske Muslimane koji su bili na granici preživljavanja. Naslućujući moguću izbornu aferu, ovog su se tjedna o ulozi Galbraitha u cijelom slučaju raspisali vodeći američki mediji. "New York Times" i "Los Angeles Times" su dan prije svjedočenja američkog veleposlanika prenijeli nezadovoljstvo zaposlenih u Administraciji činjenicom da je šef postaje CIA-e u Zagrebu špijunirao veleposlanika. Neimenovani je proveo sate šaljući kodirane poruke u Washington i opisujući svoje sumnje da Galbraith sudjeluje u operaciji krijumčarenja iranskog oružja u Bosnu unatoč međunarodnom embargu, piše list, i dodaje da je izvještavao o svemu što je vezano za veleposlanika, čak i, po ocjeni neimenovanih američkih dužnosnika, o onom što je nebitno. Kako piše list, veleposlanik Galbraith, koji je te dokumente pročitao tek prije nekoliko tjedana kada se pripremao za svjedočenje pred kongresnim odborima, rekao je da je to bio jedan od najjezivijih dana u njegovu životu. U magli nastaloj nejasnom politikom prema BiH, diplomacija i obavještajna služba su se sudarile, zaključio je NYT. "Washington Post" prenio je, pak, strahovanja onih sklonih Galbraithu da bi mogao završiti kao prigodna žrtva jer je sklon samostalnijem ponašanju u diplomaciji. Obavještajna izvješća iz Zagreba bila su i povod da direktor CIA-e zatraži objašnjenje od State Departmenta te da se pokrene interna istraga koja je na kraju rezultirala zahtjevom Dolea i Gingricha za kongresnom istragom. Cijela priča počela je 1994. kada se potpisom washingtonskih odnosa u ožujku otvorio put dostave oružja za bosanske Muslimane. Hrvatski predsjednik Tuđman, po pisanju "LA Times"-a i drugih listova, tražio je očitovanje Administracije prema transportima. Instrukcija koja je Galbraithu stigla iz Washingtona bila je da "nema instrukcija", odnosno, prevedeno, da SAD neće napraviti ništa zbog prijevoza oružja. No, dok je smisao poruke došao do hrvatskih dužnosnika nije i do CIA-e. Po svjedočenju tadašnjeg direktora CIA Jamesa Woolseya pred kongresnim odborima, njemu nikad nije bilo rečeno da je nastala promjena politike administracije. Ono što je, po pisanju "Newsweeka", CIA doznala bilo je iz 'uhvaćenih' razgovora bosanskih dužnosnika koji su razglabali o američkoj opskrbi oružjem. U interviewu za "Wall Street Journal" Galbraith je obranio postupak Administracije. SAD nije želio jednostrano ukinuti embargo, a na multilateralno ukinuće nije mogao nagovoriti svoje europske saveznike, rekao je američki veleposlanik. (Hina) ps br 311309 MET may 96