IDUĆEG TJEDNA RASPRAVA O BUDUĆNOSTI NATO-A

BRUXELLES, 29. svibnja (Hina/Reuter) - Sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a koji će se u ponedjeljak, 3. lipnja, održati u Berlinu, trebao bi dovesti do usvajanja planova za strukturalne reforme Sjevernoatlantskog saveza. #L# NATO je od nekih bio otpisivan kao naslijeđe hladnoratovskog razdoblja, ali Sjevernoatlantski savez namjerava postati središnja organizacija za sigurnost u Europi. "Sastanak u Berlinu otvara novu eru za NATO. To je početak mnogo šire reforme bez koje bi proširenje saveza i poduzimanje novog tipa misija bilo nemoguće", rekao je jedan dužnosnik u Bruxellesu. Kritično pitanje - koliko radikalna smije biti reforma zapovjedne strukture da bi se omogućilo stvaranje "Europskog identiteta sigurnosti i obrane" (European Security and Defence Identity - ESDI) - ostavljeno je za neki drugi sastanak, kažu izvori NATO-a. No postizanje sporazuma o tome da europske članice saveza mogu koristiti američke satelite i komunikacijsku opremu za operacije u kojima Amerikanci ne žele sudjelovati, predstavljalo bi veliki događaj nakon koga mogu uslijediti još radikalnije reforme. "Dogovor o novom konceptu fleksibilnijeg zapovijedanja, koji ćemo nastojati postići u Berlinu, jeste prekretnica u povijesti NATO-a", rekao je glavni tajnik NATO-a Javier (Havier) Solana za njemački list "Die Welt" (Di Velt). "Strukturalna reforma... približava nas europskom identitetu sigurnosti i obrane o kojem već dugo raspravljamo. Time NATO potvrđuje da podržava jaču ulogu Europe u sigurnosnoj politici a i u praktičkim pitanjima", dodao je Solana. Sporazum o konceptu Kombiniranih snaga (Combined Joint Task Force CJTF), kako se to kaže u vojnom žargonu saveza, otvorit će put NATO-u za obavljanje novog tipa post-hladnoratovskih misija, kao što su misije smirivanja kriza i mirovne misije. Napredak u procesu uspostave CJTF-a uslijedio je poslije mjeseci mučnih pregovora nakon što je NATO, očajnički tražeći svoju ulogu nakon hladnog rata, u siječnju 1944. godine pristao razmotriti to pitanje. Problem je stigao na dnevni red nakon što je zapad doživio neuspjeh u pokušaju zaustavljanja rata na području bivše Jugoslavije, ali dodatni poticaj došao je i u prosincu 1995. kada je Francuska izjavila da želi puno sudjelovanje u strukturama saveza. Francuska je 1966. godine istupila iz vojne strukture NATO-a prosvjedujući zbog američke dominacije u savezu, ali je ostala članicom i sudjelovala je u političkim raspravama. Od tada sve su francuske vlade tražile veći udio europskih zemalja u obrambenom savezu. (Hina) sb mm 291131 MET may 96