MOSKVA, 27. svibnja (Hina/Reuter) - Onaj kojeg Rusi izaberu za predsjednika 16. lipnja imat će, prema sadašnjem ustavu, gotovo neograničenu moć.
MOSKVA, 27. svibnja (Hina/Reuter) - Onaj kojeg Rusi izaberu za
predsjednika 16. lipnja imat će, prema sadašnjem ustavu, gotovo
neograničenu moć. #L#
Predsjednik je u Rusiji službeni državni poglavar i vrhovni vojni
zapovjednik. On nadzire vladu, imenuje većinu najviših dužnosnika te
ima posljednju riječ u donošenju većine državnih odluka. Legalno može
biti smijenjen samo uz velike teškoće.
Takav je ustav prihvaćen na državnom referendumu u prosincu godine
1993., samo tri mjeseca nakon što je sadašnji ruski predsjednik Boris
Jeljcin poslao tenkove i postrojbe da spriječe revolt u Moskvi,
izazvan dvogodišnjim natezanjem sa starim parlamentom oko toga tko će
imati veće ovlasti.
Jeljcin, koji je i potaknuo stvaranje novog ustava, namjerno je
onemogućio parlament ili bilo koju drugu granu vlasti da utječe na
predsjednikove ovlasti.
Prema ustavu, predsjednik mora imati više od 35 godina starosti i
mora biti ruski državljanin najmanje 10 godina, a može odslužiti dva
predsjednička mandata po četiri godine.
On imenuje premijera kojega, kako bi mogao obavljati tu dužnost, mora
nakon toga potvrditi donji dom parlamenta "Duma", a imenuje i sve
ostale ministre. Predsjednik države može predsjedavati svim vladinim
sastancima, što mu također omogućava nadzor.
Njegove se ovlasti protežu i na smjenjivanje premijera i vlade, kao i
na izdavanje dekreta ako se oni ne kose s ustavom. Budući da u Rusiji
još uvijek nisu doneseni neki bitni zakoni, predsjedniku ovaj ustav
pruža mogućnost da pri donošenju važnih odluka jednostavno zaobiđe
parlament.
Kako bi prijedlozi zakona koje proslijedi "Duma" ili gornji dom,
Federalno vijeće, bili prihvaćeni, mora ih potvrditi predsjednik. On
na te prijedloge može staviti i veto koji može skinuti samo
dvotrećinska većina odgovarajućeg doma parlamenta. Predsjednik je
vojni poglavar koji imenuje sve visoke vojne zapovjednike, a također u
slučaju potrebe može proglasiti izvanredno stanje, bilo u cijeloj
zemlji ili samo u nekim njezinim dijelovima.
On imenuje i najviše sudske dužnosnike te državnog odvjetnika, kojega
nakon toga obvezatno mora potvrditi i parlament.
Ako parlament tri puta uzastopce odbije podržati predsjedničkog
kandidata za mjesto premijera, ili ako izglasa nepovjerenje vladi,
predsjednik ga ima pravo raspustiti. Ako se to dogodi, novi
parlamentarni izbori moraju biti održani u roku od najviše tri
mjeseca. No, predsjednik ne može raspustiti Dumu dok ne prođe 12
mjeseci od izbora.
Parlament ima veoma malo mogućnosti da utječe na predsjednika i
njegove odluke, jedino ga može optužiti za nešto, a i to samo nakon
što dokaže na sudu da je počinio izdaju ili neki drugi teži zločin.
Međutim, taj je postupak toliko složen da ga je krajnje teško izvesti.
Predsjednik praktički može biti zamijenjen samo ako on sam podnese
ostavku ili ako ga zdravlje sprečava u obavljanju dužnosti.
(Hina) gt fs
271337 MET may 96