LJUBLJANA, 25. svibnja (Hina) - Prosječna neto mjesečna plaća zaposlenog u Sloveniji po najnovijim podacima jednaka je vrijednosti 860 njemačkih maraka, u upravo politiku plaća, uz previsoki tečaj tolara i nereformirani mirovinski
sustav, slovenski ekonomisti okrivljuju za sve slabije gospodarske rezultate i pad konkurentnosti na izvoznim tržištima, upozoravajući da bi nepromijenjena politika plaća mogla uzrokovati daljnji pad proizvodnje i višu inflaciju.
LJUBLJANA, 25. svibnja (Hina) - Prosječna neto mjesečna plaća
zaposlenog u Sloveniji po najnovijim podacima jednaka je vrijednosti
860 njemačkih maraka, u upravo politiku plaća, uz previsoki tečaj
tolara i nereformirani mirovinski sustav, slovenski ekonomisti
okrivljuju za sve slabije gospodarske rezultate i pad konkurentnosti
na izvoznim tržištima, upozoravajući da bi nepromijenjena politika
plaća mogla uzrokovati daljnji pad proizvodnje i višu inflaciju. #L#
Upravo tim riječima slovenski ministar financija Mitja Gaspari
objasnio je najnoviji paket gospodarskih mjera koje je vlada
prihvatila na svojoj zadnjoj sjednici. Mjere bi se uskoro trebale po
ubrzanom postupku prihvatiti u parlamentu u kojemu vladajuća koalicija
liberala i demokršćana više nema apsolutnu većinu, ali se s potrebom
da se nešto učini slažu i premijer Janez Drnovšek koji je predsjednik
Liberalnih demokrata (LDS) i njegov partner u vladi i predsjednik
Kršćanskih demokrata (SKD) Lojze Peterle.
Daljnjim smanjivanjem doprinosa koje poduzeće izdvajaju za socijalnu
sigurnost gospodarstvo bi ove godine uštedjelo 22 milijarde tolara, a
vlada bi ispad u socijalnim fondovima nadomjestila uvođenjem "poreza
na firmu" i oporezivanjem profita od kapitala. Vlada je već najavila i
rebalans državnog proračuna budući da je sadašnji ostao bez ikakve
proračunske rezerve.
Vladini financijski stručnjaci osim toga upozoravaju da bi država,
ukoliko uskoro potpiše tzv. asociacijski sporazum s Europskom unijom,
iduće godine morala računati sa smanjenjem carinskih prihoda za 24
milijarde SIT (270 milijuna DEM), što treba pokriti opsežnijom
poreznom reformom ili povećanim cijenama naftnih derivata.
Vladini dužnosnici su u vezi s potonjim zahtjevom dopustili mogućnost
da derivati postupke samo za 10 posto, a ne 25 kako traže uvoznici i
rafinerija Lendava. Razlog je velik utjecaj koji bi radikalnije
povećanje cijena imalo na inflaciju. Isto tako za sada nema najava da
će se mijenjati dosadašnji tečaj domaće valute prema stranim čvrstim
valutama iako promjenu monetarne politike već duže vremena opetovano
zahtijevaju izvoznici.
(Hina) fl dh
251413 MET may 96