NBH: RAZGOVOR S PREDSTAVNICIMA BANAKA I ŠTEDIONICA

ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - U Narodnoj banci Hrvatske danas je održan razgovor s predstavnicima poslovnih banaka i štedionica, na kojem su guverner dr. Marko Škreb i njegovi suradnici iznijeli osnovne odrednice i najznačajnije daljnje mjere u monetarnoj politici, a poslovni bankari svoje teškoće i prijedloge za njihovo ublažavanje. Bankari su osobito naglasili zadovoljstvo zbog ovakve razmjene mišljenja i stavova, koja može pomoći uspješnijem oblikovanju mjera i većoj učinkovitosti financijskog sustava, priopćeno je iz Narodne banke Hrvatske. #L# U uvodnom izlaganju, guverner NBH je podsjetio da hrvatski financijski sustav sada ima 57 banaka i 20 štedionica, koje su dobile licenciju središnje banke i ona nadzire njihovo poslovanje. Ukupna bilančna svota hrvatskih banaka iznosi blizu 70 milijardi kuna. Kod štedionica je iznos daleko manji, ali će u budućnosti biti sve značajniji. Te institucije djeluju u okružju stabilnih cijena i stabilne nacionalne valute, koja je konvertibilna za sva tekuća plaćanja. U Hrvatsku su počele pristizati i ugledne strane banke, što znači da će konkurencija biti sve oštrija. Zasad su donijete odluke o sanaciji triju poslovnih banaka. Ozbiljnih problema imaju i neke druge, a s još većima moraju računati svi koji ne krenu "samosanacijski" u čišćenje portfelja, zadovoljavajuće ročno usklađivanje aktive i pasive, razumnije odnose aktivnih i pasivnih kamata, smanjivanje svih vrsta troškova, uspostavu dobre unutrašnje kontrole i prilagodbu tržišnim kretanjima u financijskom svijetu, kaže se u priopćenju. Središnja banka će i nadalje svoju politiku prilagođavati očuvanju stabilnosti cijena i nacionalne valute, svjesna da to samo po sebi nije dostatni cilj, ali nedvojbeno jest nezaobilazni preduvjet zdravog i održivog gospodarkog rasta. Svojom regulativom i nadzorom brinut će i o stabilnosti financijskog sustava, nastojeći smanjiti rizike. No, središnja monetarna vlast niti može niti treba isključiti sve one rizike koji su sastavni dio inicijative i odgovornosti uprava poslovnih banaka. Isto tako, središnja banka zalaže se za djelotvornu suradnju s drugim institucijama sustava, ali ne može preuzimati njihove nadležnosti, ovlasti i odgovornosti. U tim okvirima, Narodna banka Hrvatske poduzimat će mjere i rješavati teškoće bankovnog sustava. Po ocjeni dr. Škreba, valjalo bi otkloniti i neke zablude još prisutne u javnosti, pa i preveliku opsjednutost dnevnim zbivanjima i promjenama. Primjerice, u posljednje vrijeme nerijetko se "dramatizira" i neznatno jačanje kune u odnosu na njemačku marku, a zanemaruju se osjetno veći suprotni pomaci u odnosu na talijansku liru (iako je Italija i lani i ove godine najveći uvoznik naših proizvoda) ili američki dolar. Isto tako, monetarni agregati povećavaju se neprekidno daleko više od gospodarske aktivnosti, a u javnosti se i dalje ističe restriktivnost monetarne politike, a zanemaruje osnovno pitanje u što odlazi i kako se koristi sav taj novac. Slično je i kod obvezne rezerve, koja uistinu jest iznimno visoka, ali i takva ona je tek dvadesetina aktive poslovnih banaka i donosi im u prosjeku, iznad sedam posto prinosa, što se za glavninu aktive ne ostvaruje, navodi se. U priopćenju iz Narodne banke Hrvatske se na kraju kaže da je središnja banka otvorena za sve korisne prijedloge i mišljenja poslovnih banaka i uvažavat će ih koliko je to moguće da se ne ugrozi ostvarivanje njezinih osnovnih zadaća. U prilog tomu govore i neke pripremane mjere, o kojima su se povoljno izrazili i sudionici u ovoj raspravi. Želje da se neki potezi vuku širim zamasima ograničene su kako stabilizacijskim okvirima (za čije rušenje se nitko od nazočnih nije zauzeo), tako i oskudnim instrumentarijem još nerazvijenog novčanog tržišta u našoj zemlji. (Hina) pp dd 231859 MET may 96