TIRANA, 21. svibnja (Hina/AFP) - Albanija, gdje se u nedjelju održavaju parlamentarni izbori, krenula je u približavanje zapadu, ali ostaje najsiromašnija zemlja u Europi.
TIRANA, 21. svibnja (Hina/AFP) - Albanija, gdje se u nedjelju
održavaju parlamentarni izbori, krenula je u približavanje zapadu, ali
ostaje najsiromašnija zemlja u Europi. #L#
Gospodarske reforme koje je pokrenuo Sali Berisha, prvi nekomunistički
albanski predsjednik, omogućile su vraćanje na 6 postotnu inflaciju
koja je 1992. godine, kad je Berisha izabran, iznosila 400 posto. No
prosječna plaća ne prelazi 70 dolara, a 15 posto pučanstva od 3,2
milijuna stanovnika živi ispod praga siromaštva.
Takvo stanje ublažuje svake godine priljev u zemlju od 400 do 600
milijuna dolara koje dijaspora šalje obiteljima.
Neonska svjetla, mramorna pročelja, restorani, diskoteke, hoteli,
blještavi izlozi s luksuznim proizvodima sa zapada postupno mijenjaju
ruralni izgled balkanskog zakutka kakav je pružala Tirana.
Tradicionalni bicikli iz komunističkog razdoblja još su brojni na
ulicama glavnoga grada, ali im automobili pomalo oduzimaju kolnik,
nešto nezamislivo prije pet ili šest godina, budući da je posjedovanje
osobnog automobila bilo zabranjeno pod komunističkim režimom.
Albanija je krenula putem tržišnog gospodarstva, a Berisha je početkom
svibnja u Tirani otvorio prvu albansku burzu.
U albansko je gospodarstvo, prema riječima zamjenika premijera
Dilbera Vrionija, od 1992. godine uloženo oko 2,5 milijarde dolara
stranog kapitala.
Albanski glavni grad nedavno se obogatio kompleksom namijenjenim
organizaciji međunarodnog trgovinskog sajma, a dva se trgovinska i
poslovna centra grade u samom središtu grada.
"Imam dojam da čitava Albanija pokušava nadoknaditi izgubljeno
vrijeme", izjavio je Antonio di Magri, Talijan koji je nedavno otvorio
garažu u Tirani.
No, u Tirani slavine puštaju vodu samo nekoliko sati dnevno, a
redukcije su struje, posebice zimi, česte.
"Treba puno toga napraviti kako bi zemlja nadoknadila svoj
gospodarski zastoj", kaže Krenar Ruhi, 45-godišnji poslovni čovjek,
spomenuvši da samo rekonstrukcija električne mreže i vodovoda
zahtijeva više milijuna dolara.
Prema ispitivanju koje je nedavno provela jedna američka institucija,
71 posto od 2.000 upitanih Albanaca smatra da se njihov životni
standard poboljšao od 1992. godine. Za 21 posto njih životni standard
nije se promijenio, dok je 8 posto izjavilo da živi "lošije".
Od 45 godina komunizma, Albaniji je ostalo 750.000 bunkera raštrkanih
po zemlji, pa i u gradovima.
Te su konstrukcije, prema službenim podacima, stajale 3 milijarde
dolara. Srušiti ih stajalo bi previše, pa se krenulo u njihovu
kamuflažu gradeći iznad njih moderna zdanja.
Mnogo je tih odbojnih simbola komunističkog razdoblja na taj način
pretvoreno u restorane, terase i diskoteke.
Prema izvješću Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) od svih bivših
komunističkih zemalja Istočne Europe, Albanija je 1995. godine
zabilježila najveću stopu porasta - 11 posto.
(Hina) bnš fs
221444 MET may 96