ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - Dražen Čurić u današnjem Vjesniku piše kako je Borislav Mikelić, u svojstvu predsjednika 'Komiteta za zaštitu prava i interesa raseljenih osoba i povratka u zavičaj', u svom razgovoru s njemačkim ministrom
vanjskih poslova Klausom Kinkelom rekao kako se od Hrvatske očekuje da "ispoštuje već postojeće ustavne odredbe oko dva autonomna kotara Glina i Knin.(...)
ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - Dražen Čurić u današnjem Vjesniku piše
kako je Borislav Mikelić, u svojstvu predsjednika 'Komiteta za zaštitu
prava i interesa raseljenih osoba i povratka u zavičaj', u svom
razgovoru s njemačkim ministrom vanjskih poslova Klausom Kinkelom
rekao kako se od Hrvatske očekuje da "ispoštuje već postojeće ustavne
odredbe oko dva autonomna kotara Glina i Knin.(...) #L#
Podsjetimo, Hrvatski Sabor je koncem 1991. godine, kao uvjet za
priznanje od strane EU, donio Ustavni zakon koji hrvatskim općinama sa
srpskom većinom daje poseban status. Takav zakon, međutim, nije
zadovoljavao 'europske standarde zaštite manjina', zbog čega je Sabor
u svibnju 1992. godine proširio autonomiju, tako da su za Srbe
predviđeni autonomni kotarevi Glina i Knin. Kotarevi su trebali biti
demilitarizirani, s lokalnom policijom čiji bi sastav bio sukladan
tamošnjem sastavu stanovništva. Budući da je to područje u većini bilo
nastanjeno Srbima, stvarna vlast bi bila u rukama lokalnih Srba. U
hrvatskoj javnosti su se pojavili komentari kako je to područje
definitivno izgubljeno za Hrvatsku. U najboljem slučaju krajina bi
bila u sastavu Hrvatske samo onda kada bi trebalo pomoći 'nerazvijena
područja'. Iz takvih kotareva nastao je kasnije plan Z-4 koji je
značio stvaranje države u državi. Prema tom planu krajina bi imala
svoj novac, birala predsjednika, a zakoni koje donosi hrvatski Sabor
primijenivali bi se tak kada bi ih prihvatila i krajinska skupština.
Borislav Mikelić tada, međutim, nije pristajao na bilo kakve
kompromise, već se zalagao za samostalnost krajine. Tako je bilo sve
do 'Bljeska' i 'Oluje' kada je Hrvatska, nakon dugih i neuspješnih
pregovora, konačno oslobodila svoja okupirana područja, a Srbi sa
svojim 'rukovodstvom' masovno napustili 'krajinu'.
Hrvatski Sabor je u rujnu 1995. godine stavio izvan snage odredbe
Ustavnog zakona koji govori o autonomnim kotarevima Glina i
Knin.(...)"
Autor zatim piše kako je Mikelić otišao u Beograd gdje je osnovao
'Komitet za povratak', i gdje čak figurirao kao kandidat za
srbijanskog veleposlanika u Zagrebu, što autor ocjenjuje samo kao
beogradsku provokaciju, "kada se zna Mikelićeva uloga u okupacijskim
vlastima, a zbog čega ga je sud u Sisku i osudio na dvadeset godina."
Stvarno stanje cijelog tog pitanja o nekakvoj srpskoj autonomiji
autor sumira u izjavi saborskog zastupnika i savjetnika predsjednika
Tuđmana za oslobođena hrvatska područja:
"'Sada su se promijenile okolnosti i Hrvatska više nikako ne može
ponuditi autonomne kotareve. O onomu što je Hrvatska nudila 1992.
godine više apsolutno ne može biti razgovora.'"
(Hina) mc
220806 MET may 96