ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Izaslanstvo Europske komisije i UNESCO-a došlo je u Hrvatsku kako bi provjerilo istinitost kritika Zapada na slobodu hrvatskih glasila, a njegovi će zaključci utjecati na buduće odnose Hrvatske i Europske
unije, rekao je u utorak u Zagrebu voditelj izaslanstva, dužnosnik Europske komisije Ivan Klarić.
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Izaslanstvo Europske komisije i UNESCO-a
došlo je u Hrvatsku kako bi provjerilo istinitost kritika Zapada na
slobodu hrvatskih glasila, a njegovi će zaključci utjecati na buduće
odnose Hrvatske i Europske unije, rekao je u utorak u Zagrebu voditelj
izaslanstva, dužnosnik Europske komisije Ivan Klarić. #L#
Na čelu izaslanstva Klarić je u utorak u Zagrebu razgovarao s
potpredsjednikom Zastupničkog doma hrvatskog Sabora Vladimirom Šeksom.
Izaslanstvo je već u misiji upoznavanja sa stanjem slobode glasila
posjetilo BiH i SR Jugoslaviju.
"U Hrvatsku smo došli bez apriornih stavova i kritika da bismo
provjerili istinitost kritika koje Zapad izražava na račun medijske
slobode u Hrvatskoj", izjavio je novinarima nakon razgovora Klarić.
"Svoje ćemo zaključke predati zemljama petnaestorice EU, koje će onda
između ostalog i na temelju tih zaključaka donijeti sud o svojim
budućim odnosima s republikama bivše Jugoslavije", istaknuo je.
Prema njegovim riječima, EU se zanima što se s glasilima događa u
državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije gdje "se stvara nova
demokracija", posebice želeći pomoći u predstojećim izborima.
Na zahtjev novinara da iznese svoje dojmove o slobodi medija u
Hrvatskoj, Klarić je rekao da je to "preuranjeno" te da će izaslanstvo
svoje zaključke donijeti tek nakon sastanka sa svim relevantnim
sugovornicima u Hrvatskoj, predstavnicima vlasti, oporbe, medija pod
kontrolom vlasti i neovisnih medija. Ti zaključci će zatim biti
poslani Europskoj komisiji, UNESCO-u i nekim drugim međunarodnim
organizacijama.
Konkretizirajući kritike međunarodne javnosti, Klarić je spomenuo
mišljenja da je Hrvatska televizija pod potpunom nadzorom vlasti i od
nje instrumentalizirana. Govoreći o tisku napomenuo je kako vlada
dojam da je tisak uglavnom slobodan, ali ima mišljenja da hrvatske
vlasti toleriraju 'Feral Tribune' samo kao alibi za postojanje slobode
tiska te da je 'Novi List' takav kakav jest samo zato jer su u njega
prešli novinari 'Slobodne Dalmacije'.
"Hrvatska javnost ima mogućnost čuti različite političke opcije i
mišljenja" na Hrvatskoj televiziji i u tisku, rekao je Šeks,
ocjenjujući da kritike zbog nedostatka medijske slobode u Hrvatskoj
često imaju političke ciljeve.
Ustvrdivši kako u Hrvatskoj postoji sloboda tiskovnih i elektronskih
glasila, Šeks je naglasio kako "dio neovisnih medija želi apsolutnu
slobodu bez ikakve odgovornosti" te da će proći još mnogo vremena dok
povežu slobodu pisanja i odgovornost za javnu riječ.
"Morat ćemo razgraničiti slobodno, kritičko i istraživačko
novinarstvo od zlonamjernog iznošenja neistina", upozorio je Šeks.
Klarić je ustvrdio da je u tom kontekstu bitno tko u Hrvatskoj
definira što je to istina. Upitao je kako bi novinari nazočni
razgovoru izvijestili ako bi se razgovaralo o problemu zagrebačkoga
gradonačelnika koji je nanio štetu Hrvatskoj.
Šeks je na to odgovorio da ne samo da prikaz i interpretacija nekog
događaja ovise o tome pripada li novinar mediju pod nadzorom vlasti
ili neovisnom, nego i objavljivanje ili neobjavljivanje same
činjenice.
"Pokušao sam pokazati da u Hrvatskoj nema diskriminacije prema bilo
kojim političkim stajalištima, da građani imaju mogućnost saznati sve,
da je sloboda i odgovorna sloboda i da demokracija podrazumijeva ne
samo apsolutnu slobodu, nego i odgovornost", rekao je Šeks novinarima.
Tijekom razgovora Klarić je posjet izaslanstva stavio u kontekst
nedavnog odgađanja primanja Hrvatske u Vijeće Europe koje je službeno
bilo motivirano i "nedovoljnom slobodom medija".
Šeks je ocijenio da odluka Ministarskog odbora nije stvarno
motivirana navedenim razlozima, već razlozima političke naravi.
Klarić je rekao kako drži da je hrvatsko zakonodavstvo dobro
napisano, ali da je bitno kako se primjenjuje u praksi.
U utorak je izaslanstvo već razgovaralo s predstavnicima ministarstva
za promet i veze, predstavnicima Hrvatske radiotelevizije te glavnim
urednicima Vjesnika i Večernjeg lista.
Predstavnici UNESCO-a i WTN-a rekli su da direktor HRT-a Ivica
Mudrinić odbija razmjenu informacija između zemalja bivše Jugoslavije,
govoreći da hrvatski gledatelji nemaju za tim interesa. Napomenuvši da
su beogradski mediji bili prethodnica agresije na Hrvatsku i BiH, Šeks
je ustvrdio da će do takve razmjene ipak doći, ali ne ubrzo.
(Hina) sl br
211631 MET may 96