ŠVICARSKA SKLAPALA POSLOVE S NACISTIMA

ZUERICH, 20. svibnja (Hina/Reuter) - Slika bezopasne neutralnosti koju si je Švicarska izgradila tijekom Drugoga svjetskog rata sada je naglo narušena navodima da su švicarske tvrtke profitirale od nacističkog terora nad europskim Židovima. Švicarske banke i bez takvih optužbi imaju dovoljno problema. Prošlog su mjeseca zbog pritisaka svjetskih židovskih organizacija bile prisiljene svoje knjige dati na uvid vanjskim stručnjacima koji se bave istraživanjem sudbine bankovnih računa žrtava holokausta. Također, sada je sav publicitet oko švicarskih banaka - i hrpe nedavno deklasificiranih povjerljivih izvještaja američke obavještajne službe za 1945. i 1946. - skrenuo svjetsku pozornost i na rad mnogih drugih švicarskih tvrtki u doba nacizma. Najveći švicarski nedjeljni list "SonntagsZeitung" u travnju je, na osnovi američkih dokumenata, počeo objavljivati seriju članaka u kojima se tvrdi da su švicarske tvrtke preuzimale one tvrtke koje su Židovima otimali nacisti, te da švicarske banke manipuliraju židovskim novcem i zlatom. "Za nas kao građane ove države i kao švicarske Židove šokantan je upravo opseg poslovanja koji je Švicarska imala s nacistima. Nikada nismo ni mislili da je Švicarska izašla potpuno čiste savjesti iz nacističkog doba, ali opet nismo mogli ni pretpostavljati da ju je mogla ovoliko uprljati", kaže predsjednik Švicarske federacije židovskih zajednica (SIG) Rolf Bloch. Blochova je izjava reakcija na priče objavljene u "SonntagsZeitungu", kao i na navode da je poznata švicarska tvornica cipela "Bally" 1939., za simboličnu cijenu od nekoliko "reichmaraka", kupila lanac modernih berlinskih trgovina cipelama koje su židovskom vlasniku oteli nacisti. Njemačka je krajem tridesetih godina, na početku kampanje "arijanizacije", koja će kasnije otvoriti put holokaustu, počela konfiscirati židovske tvrtke i prodavati ih nežidovskim vlasnicima. U ostalim isječcima iz američkih spisa uključeni su izvještaji OSS-a, ratne obavještajne službe i prethodnika CIA-e, u kojima stoji da je Hitlerov zamjenik Hermann Goering 1944. posjetio švicarsko odmaralište Davos kako bi dogovorio transakciju milijuna maraka u gotovini i dragocjenostima. "SonntagsZeutung" takođe navodi da su švicarske banke kanalizirale nacistički plijen od Njemačke do sigurnih skrovišta u Argentini kako ih ne bi otkrili saveznici, koji su već provodili popriličan pritisak na Njemačku. List između ostalih navodi i glasnogovornika iz banke, koji je izjavio da banka ne može davati nikakve komentare jer su poslovne knjige iz tog razdoblja već odavno uništene. Povjesničar Mario Koening, međutim, tvrdi da postoje povijesna istraživanja koja pokazuju da su švicarske tvrtke profitirale programom "arijanizacije", ali da ih prilično ograničava manjak informacija koje švicarske tvrtke drže podalje od javnosti. "Ove su priče pobudile interes povjesničara i novinara, koji će vjerojatno nastaviti s istraživanjima, što će možda neke tvrtke natjerati da ipak otvore svoje arhive", kaže Koenig. On je koautor knjige o Švicarskoj krajem Drugoga svjetskog rata, objavljene prošle godine, i smatra da javnost mnogo manje zna o tome koliko su švicarske tvrtke profitirale od nacističke vladavine nego što je zapravo otkriveno istraživanjima. "Švicarska i njezine tvrtke još uvijek imaju sliku neutralnosti i nemiješanja u rat, pogotovo pripadnici starije generacije", kaže on. (Hina) gt fs 201502 MET may 96