ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - Pčelinja proizvodnja u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina bilježi pad, prvenstveno zbog širenja zarazne bolesti varooze, ali i rata zbog kojega je uništeno oko 40 posto pčelinjih društava, upozorio je
predsjednik Grupacije pčelarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) dr. Zdravko Laktić. Zbog tih razloga, domaća proizvodnja meda pokriva tek 50 posto potrošnje, koja iznosi 0,184 kilograma po glavi stanovnika. Stagnaciju proizvodnje meda uzrokuje i pad kupovne moći stanovništva te porast cijena repromaterijala.
ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - Pčelinja proizvodnja u Hrvatskoj
posljednjih nekoliko godina bilježi pad, prvenstveno zbog širenja
zarazne bolesti varooze, ali i rata zbog kojega je uništeno oko 40
posto pčelinjih društava, upozorio je predsjednik Grupacije pčelarstva
pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) dr. Zdravko Laktić. Zbog tih
razloga, domaća proizvodnja meda pokriva tek 50 posto potrošnje, koja
iznosi 0,184 kilograma po glavi stanovnika. Stagnaciju proizvodnje
meda uzrokuje i pad kupovne moći stanovništva te porast cijena
repromaterijala. #L#
Prema podacima Pčelarskog saveza Hrvatske, lani je proizvedeno 1.014
tona meda u ukupno 62 tisuće košnica. To je 170 tona više nego 1994.
godine i 97 tona više nego 1990. godine. No, broj košnica u neprestanom
je padu od 80-tih godina. Naime, 1980. godine u Hrvatskoj je bilo 113
tisuća košnica, gotovo dvostruko više nego lani.
U 1995. je uvezeno 20 tona meda, a izvezeno 205 tona meda. U prvom
ovogodišnjem tromjesečju izvoz i uvoz meda bio je uravnotežen. Uvezeno
je 25 tona meda, u vrijednosti od 60.633 američkih dolara, a izvezeno
26 tona, u visini od 71.824 američkih dolara.
Domaće pčele osiguravaju 90 posto oprašivačke djelatnosti na oko 80
tisuća biljnih vrsta. Bez njih bi u kratkom roku nestalo 20 tisuća
biljnih vrsta. Budući da biljke žive u simbiozi sa specifičnim bakterijama
tla, u tom bi opsegu osiromašila i mikroflora, istaknuo je Laktić, dodavši
kako je primarna proizvodnja pčelara oprašivanje, a ne proizvodnja meda.
Grupacija predlaže hrvatskoj Vladi da novčanim poticajima i naknadama u
poljoprivredi i ribarstvu premira proizvodnju meda s tri kune po kilogramu
i regresira lijekove za zdravstvenu zaštitu od bolesti pčela koje se
suzbijaju po zakonu. Pčelarstvu bi trebali pomoći Ministarstvo poljoprivrede
i šumarstva ili Ministarstvo zdravstva, koncipiranjem programa promocije
meda, odnosno pčelinjih proizvoda i osiguranjem sredstava za financiranje
tog programa te kreditiranjem ponovnog razvoja pčelarstva u Hrvatskoj.
Ipak, Grupacija pčelarstva pri HGK zadovoljna je dosadašnjim angažiranjem
hrvatske Vlade na zaštiti pčelarske proizvodnje putem zaštitnih pristojbi
za uvoz meda, te predlažu da se dio tako prikupljenih sredstava usmjeri
na subvencioniranje i stimulaciju izvoza pčelinjih proizvoda na svjetsko
tržište.
Po Laktićevim riječima, najznačajnija mjera zaštite poljoprivrednih
i prehrambenih proizvoda pri uvozu i dalje će biti posebne zaštitne
pristojbe, odnosno prelevmani, koje će po potrebi mijenjati i donositi
hrvatska Vlada. Sada je za uvoz prirodnog meda predviđena carinska stopa
od 19 posto i prelevman u iznosu od 5,6 kuna po kilogramu.
(Hina) splj sbo
201430 MET may 96