PAPA RAZGOVARAO S ISTAKNUTIM JAVNIM LIČNOSTIMA SLOVENSKOG ŽIVOTA

MARIBOR, 19. svibnja (Hina) - Posljednjeg dana svojega pastoralnog posjeta Sloveniji u povodu 1250. obljetnice kršćanstva u tom narodu, papa Ivan Pavao II. danas je poslije podne u mariborskoj katedrali govorio pred najistaknutijim predstavnicima slovenskoga vjerskog, kulturnog, znanstvenog i umjetničkog života, o važnosti nacionalne kulture, utemeljene na vjerskim vrijednostima, u očuvanju identiteta pojedinca i naroda. #L# Papa je istaknuo da je nacionalno samopouzdanje koje je u povijesti pokazivao slovenski narod imalo svoj temelj u jeziku i kulturi, koju su čuvali i unapređivali mnogi naraštaji, čime su ti elementi postali njegov osnovni identitet. "Vaša kultura vuče korijene od misionarskog djelovanja benediktinskih redovnika sredinom 8. stoljeća, Brižinskih spomenika koji predstavljaju prvi slovenski pisani trag ispisan latiničnim slovima, u misionarskom djelovanju braće Ćirila i Metoda i duhovnoj kulturnoj baštini koja mnogo toga zahvaljuje kršćanskoj inspiraciji. U vašoj su kulturnoj tradiciji prisutna i istočna i zapadna europska kulturna nasljeđa, iako u Sloveniji zapadna prevladavaju", rekao je, među ostalim, Sveti Otac, koji je u svom izlaganju nabrojio mnoge slovenske znanstvenike, kulturne djelatnike, pisce, jezikoslovce - među kojima su skladatelj Jakob Gallus, pjesnici France Prešern i France Balantič, filolog Fran Mikloušič, jedan od utemeljitelja slavenskog jezikoslovlja, ali i biskup Anton Martin Slomšek koji je živo posvjedočio o utjecaju Evanđelja na sva područja života. "A kako je danas u Europi?", upitao je Sveti Otac u svojem izlaganju najeminentnijim predstavnicima slovenskoga kulturnog života. "Na jednoj je strani sve očitija praznina koju su za sobom ostavile ideologije, a na drugom pamćenje vlastitih izvora i nekadašnjeg bogatstva. To je za Europu trenutak istine. Pali su zidovi i željezne zavjese, a pojavljuje se pitanje ljudske savjesti i, više nego ikad, pitanje značenja života i vrijednosti slobode. Kako ne vidjeti da je srž tog problema pitanje Boga? Ili čovjek sebe razumije kao Božje stvorenje kojem je dana sloboda koja mu pruža velike mogućnosti, ali istodobno i dužnosti, ili se pak, na drugoj strani, on sam apsolutno uzdiže iznad svega, u slobodi bez zakona koja ga izlaže svim vanjskim poticajima i zatvara ga u hedonizam i ispraznost." Papa je u svojem nadahnutom govoru upozorio i na pitanje teologije kao znanosti koja se ne može prosuđivati mjerama "tehnološke racionalnosti". "Najveća kušnja današnjeg čovjeka nije u tome što će sve utemeljiti svojim razumom, a onda se, umoran i razočaran, predati opasnim strujama skepticizam", rekao je Ivan Pavao II., objašnjavajući da suvremeni čovjek treba i "plodonosan dijalog" vjere i znanosti. U tome čovjeku može pomoći Crkva koje se, kao ni Krista, suvremeni čovjek ne može i ne smije bojati ili odricati, nego braniti prava da se vjera posvjedoči u javnom i privatnom životu", obrazložio je poglavar Rimokatoličke crkve. Govoreći o značenju znanosti i kulture u životu narodne zajednice, Papa je istaknuo: "Samo vas živa i bogata nacionalna kultura može zaštititi pred opasnostima utapanja ili čak nestajanja u svijetu, koji je sve izloženiji rastućem egalitarizmu i sivoj jednoobraznosti. Takva će vam kultura pomoći da se u zajednici s drugim narodima i potpuno ravnopravno s drugim državama uklopite u novu Europu". Ponovivši na kraju važnost vjernosti svojoj kulturi i kršćanskoj vjeri za slovenski narod, Papa je blagoslovio kulturne djelatnike i njihov rad, želeći im mnogo uspjeha. Ivanu Pavlu II. su u ime slovenskih kulturnih djelatnika i svećenstva na lijepim riječima zahvalili mariborski biskup Franc Kramberger i predsjednik Slovenske akademije znanosti i umjetnosti dr. Frane Bernik. (Hina) lf dr 191815 MET may 96