ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - A, B i C programi u osnovnim školama i njihovo provođenje bili su tema današnjeg 'okruglog stola' na kojem su sudjelovali ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokić sa suradnicima, sveučilišni profesori i
nastavnici, predstavnici strukovnih udruga te članovi Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. Prema Programu razvoja hrvatskog školstva, A, B i C program bi se provodio u sedmom i osmom razredu osnovnih škola. Prvih šest razreda osnovne škole imalo bi isti nastavni program a u sedmom i osmom bi postojale razlike u programima, po razinama i zahtjevima a obzirom na sposobnosti i prethodni uspjeh učenika.
ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - A, B i C programi u osnovnim školama i
njihovo provođenje bili su tema današnjeg 'okruglog stola' na kojem su
sudjelovali ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokić sa suradnicima,
sveučilišni profesori i nastavnici, predstavnici strukovnih udruga te
članovi Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
Prema Programu razvoja hrvatskog školstva, A, B i C program bi se
provodio u sedmom i osmom razredu osnovnih škola. Prvih šest razreda
osnovne škole imalo bi isti nastavni program a u sedmom i osmom bi
postojale razlike u programima, po razinama i zahtjevima a obzirom na
sposobnosti i prethodni uspjeh učenika. #L#
Govoreći o A, B i C programu koji se trenutno provodi u dvije škole
(u Zagrebu i Korčuli), dr. Nikola Pastuović kazao je da je to "jedna
od osjetljivijih mjera promjena u obrazovnom sustavu", te da "iskustva,
rješenja i efekti vezani za takav program u svijetu nisu jednaka".
Pri izboru A, B ili C program računa bi se vodilo o ocjenama i
postignućima te sposobnostima učenika. Iako se sposobnosti učenika
stabiliziraju i određuju oko 15. i 16. godine, motivacija se mijenja,
kaže dr. Pastuović istaknuvši potrebu horizontalne pokretljivosti,
odnosno, omogućavanja prelaza učenika iz jednog u drugi program.
Program će se morati uvoditi postupno u škole, uz njegovo praćenje,
"kako se dobra zamisao ne bi dovela u pitanje lošom izvedbom", kaže
dr. Pastuović.
Pozdavljajući "postupno i blago" uvođenje razlikovnog programa u
osnovne škole, ministrica Vokić najavila je uvođenje tog programa u
desetak škola od školske godine 1996./97. Cilj je dati djeci mogućnost
izbora. Primjerice, rečeno je, mogućnost izbora programa dala bi se i
učeniku koji prema ocjeni škole nema sposobnosti za zahtjevniji
program, s tim da odgovornost za njegov mogući neuspjeh u školi snose
roditelji učenika.
Dr. Vladimir Paar predložio je oprezno i postupno približavanje
koncepciji njemačkog obrazovnog sustava, koji se ocjenjuje jednim od
najučinkovitijih u svijet, a u skladu sa uvjetima domaćeg školstva i
prilikama u zemlji. Predsjednik Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu
akademik Slaven Barišić mišljenja je da se "s najvećom pažnjom treba
prići diferencijaciji", te da "djeci treba omogućiti mijenjanje prvoga
programa, ako zaključe da se nisu pravilno usmjerila".
Na primjedbu Lidije Farkaš iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u
srednjim školama da se "bez materijalnih uvjeta i moderne opreme
nastave ne može govoriti o takvom tipu promjene", ministrica Vokić je
odgovorila da se "u vremenu u kojem jesmo, moraju učiniti određeni
pomaci". Predsjednik Hrvatsko pedagoško-književnog zbora dr. Hrvoje
Vrgoč pozdravio je uvođenje promjena u osnovne škole, "koje treba
pratiti od prvih koraka".
(Hina) mb ds
161517 MET may 96