ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - U organizaciji uglednog "The Economist Conferences" u Zagrebu je danas započeo s radom dvodnevni Okrugli stol "Economista" s hrvatskom Vladom. Skup je počeo izlaganjem predsjednika hrvatske Vlade mr.
Zlatka Mateše, a okupio je, uz visoke hrvatske dužnosnike, više od 120 predstavnika međunarodnih korporacija, banaka, ekonomskih institucija i velikih poduzeća. Gdje je sada Republika Hrvatska i njeno gospodarstvo i što još treba učiniti kako bi postala dio globalnog svjetskog tržišta, neka su od pitanja na koje bi se trebalo dati odgovor tijekom dvodnevnog okruglog stola.
ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - U organizaciji uglednog "The Economist
Conferences" u Zagrebu je danas započeo s radom dvodnevni Okrugli stol
"Economista" s hrvatskom Vladom. Skup je počeo izlaganjem predsjednika
hrvatske Vlade mr. Zlatka Mateše, a okupio je, uz visoke hrvatske
dužnosnike, više od 120 predstavnika međunarodnih korporacija, banaka,
ekonomskih institucija i velikih poduzeća. Gdje je sada Republika
Hrvatska i njeno gospodarstvo i što još treba učiniti kako bi postala
dio globalnog svjetskog tržišta, neka su od pitanja na koje bi se
trebalo dati odgovor tijekom dvodnevnog okruglog stola. #L#
Uvodno je premijer Mateša podsjetio na hrvatsku strategiju tijekom
proteklih godina, ističući da se krenulo u izgradnju pravne,
gospodarske i financijske infrastrukture u kojoj neće biti razlike
između domaćih i stranih tvrtki, omogućen je slobodan transfer
kapitala, uvedena najmanja stopa poreza na dobit od 25 posto, a nema
ni restrikcija u otvaranju banaka. Opsežan i uspješan stabilizacijski
program počeo se provoditi u jesen 1993., a u 1995. je inflacija bila
3,7 posto pri čemu je postignuta puna domaća konvertibilnost valute. U
1996. će se provoditi sanacija bankarskog sustava, pri čemu je
sanacija započela u Slavonskoj, Splitskoj i Riječkoj banci, a nastavit
će se sa Privrednom bankom Zagreb. Premijer je najavio i smanjivanje
poreznih stopa i drugih inputa što će pomoći proizvodnji, te
pristupanje restrukturiranju mirovinskih fondova.
Nakon potpisivanja sporazuma o reprogramu s Pariškim klubom, nedavno
je potpisan sporazum o reprogramu duga s Londonskim klubom, čime su, po
Matešinim riječima, ispunjene sve pretpostavke za intenzivniji dotok
stranog kapitala. Naglasio je da će hrvatska Vlada podržati svakog
ulagača, jer se zajedničkim radom može osigurati da Hrvatska bude puni
čimbenik globalnog svjetskog gospodarstva.
Na upit predsjednika austrijskog Creditanstalta dr. Guida Schmidta
Chiaria o visini ratnih šteta i načinima obnove, premijer Mateša je
kazao da su direktne ratne štete 26 milijardi američkih dolara.
Obnova, što je vidljivo i u proračunu za 1996., ima prioritet, pri
čemu bi se odvijala trojako - kreditima Svjetske banke i Europske
banke za obnovu i razvoj, na državnoj razini preko Hrvatske kreditne
banke za obnovu i razvitka i poslovnih banaka, te na ulaganjima
privatnih kompanija i banaka.
Ne očekuju se nikakve značajnije izmjene i promjene makroekonomske
politike, istaknuo je Mateša dodavši da neće biti nikakvih
uskraćenja i ograničenja mijenjanje deviza za turiste i inozemne
ulagače. Odgovarajući na upit Gustafa Bienertha iz Price Waterhousea o
odnosima sa susjednim državama, predsjednik Vlade je kazao kako je
Slovenija treći hrvatski gospodarski partner, s BiH je uspostavljena
carinska unija, a sada se intenziviraju pregovori o suradnji s
Makedonijom. Što se pak tiče Srbije, proces normalizacije je počeo
otvaranjem autoputa i naftovoda, a daljnji će tijek ovisiti o
interesima, pri čemu treba naglasiti da je Srbija samo jedna naša
susjeda, kazao je premijer. Dometnuo je da se intenziviraju pregovori
s državama Višegradske skupine te da bi do kraja godine trebali biti
potpisani sporazumi o suradnji s Češkom, Slovačkom i Mađarskom.
Na ocjenu da su hrvatski sudovi neefikasni i spori, premijer Mateša
je kazao da je točna sporost, ali da se ne može govoriti o
neefikasnosti. Na sudovima je na svim razinama oko milijun slučajeva.
U sudski se sustav uvode značajne promjene, a već do kraja lipnja bit
će na snazi novi zakon o stečaju te novi moderni sustav hipoteke.
Premijer je iznimno značajnim ocijenio transfer managementa i
know-howa, a osvrćući se na visoke kamatne stope kazao je da će
njihovom smanjenju pomoći i dolazak stranih banaka, jer,
veliki broj građana Hrvatske drži svoje novce vani,
posebice u Austriji gdje imaju, kako se procjenjuje, oko četiri
milijarde njemačkih maraka.
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vlade, okrugli stol nastavljen
je raspravom o fiskalnoj politici.
U skladu s politikom "The Economist Conferences" okrugli stol će se
odvijati iza zatvorenih vrata za novinare, a nakon završetka skupa
održat će se konferencija za novinare.
(Hina) db ds
161230 MET may 96