ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskoga Sabora u nastavku je sjednice zaključio raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o kreditnim poslovima s inozemstvom te o prijedlozima zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju koji su u prvom čitanju.
ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskoga Sabora u
nastavku je sjednice zaključio raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o
kreditnim poslovima s inozemstvom te o prijedlozima zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom
osiguranju koji su u prvom čitanju. #L#
Predloženim zakonom o kreditnim poslovima s inozemstvom nastoji se u
okviru ukupnih ekonomskih odnosa s inozemstvom liberalizirati segment
uzimanja i dodjeljivanja kredita. Liberalizacija se temelji na načelu
da domaće osobe samostalnu odlučuju o sklapanju ugovora o kreditnim
poslovima s inozemstvom, odnosno da su odgovorne i za podmirivanje
obveza. U slučaju kada je sklapanje kreditnog posla uvjetovano
davanjem državnog jamstva ili kada sama država sklapa ugovor o
kreditnom poslu tada se obveze za državu mogu stvarati jedino temeljem
zakona kojeg za svaki pojedini kreditni posao donosi hrvatski Sabor.
Zastupnik HSS-a Joško Kovač u raspravi je istaknuo kako istodobno
priželjkuje donošenje zakona, ali ga se i pribojava, podsjetivši na
vraćanje svih obveza prema Londonskom i Pariškom klubu. Odredbu po
kojoj će Hrvatska davati jamstvo za podizanje kredita samo poduzećima
u državnom vlasništvu ocijenio je lošom jer, rekao je, može se
dogoditi da ta poduzeća propadnu, a njihove dugove vraćat će država,
odnosno poreski obveznici. Također je kazao kako bi zbog sigurnosti
štednje trebalo osnovati jednu državnu banku u kojoj bi kamate bile
nešto niže, ali bi građani bili sigurni.
Javljajući se za ispravak krivog navoda dr. Đuro Njavro (HDZ)
istaknuo je kako je štednja u hrvatskim bankama sigurna što pokazuje i
porast devizne štednje.
Govoreći o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj
zaštiti ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang podsjetio je da se u
okviru mjera pružanja zdravstvene zaštite provode i preventivne i
rehabilitacijske mjere zdravstvene zaštite turista (zdravstveni
turizam) napominjući da se predloženom dopunom uređuje taj oblik
pružanja zdravstvene zaštite koje za turiste mogu organizirati
trgovačka društva i druge pravne osobe koje pružaju ugostiteljske
usluge smještaja i prehrane gostiju. Prema predloženim izmjenama
ravnatelj zdravstvene ustanove imao bi obvezu jednom godišnje
podnijeti pismeno izvješće o broju umrlih u zdravstvenoj ustanovi i
uzroke smrti, uvelo bi se etičko povjerenstvo zdravstvene ustanove u
kojem bi većina članova bila izvan ustanove. Predložene izmjene
usmjerene su i na sankcioniranje pitanja "crne prakse", a njima bi se
promijenila, odnosno skratila dužina pripravničkog staža za liječnike
koji su završili medicinski studij po šestogodišnjem programu, i to s
dvije na jednu godinu.
U ime kluba SDP-a Željka Antunović podržala je napore usmjerene na
sprečavanje "crne prakse" i poštivanje određenih standarda, ali se i
zapitala što je s prostorima koji su u funkciji a neprimjereni su za
pružanje zaštite. Liječnička komora, rekla je, ne smije se isključiti
pri određivanju cijena zdravstvenih usluga.
Dr. Ante Tukić u ime kluba HSLS-a podržao je prijedlog o osnivanju
etičkih povjerenstava, ali je ocijenio da bi s obzirom na delikatnu
ulogu koju bi imala, većina članova povjerenstva trebali biti iz
zdravstvene ustanove. Zamjerio je što u izradu predloženog zakona nisu
konzultirani Hrvatski liječnički zbor i Hrvatska liječnička komora, te
je predložio da se do drugog čitanja to ispravi.
Predloženi zakon ovlaš govori o zdravstvenom turizmu, mišljenje je
kluba IDS-a koje je iznio dr. Axel Luttenberger. Pozitivnim je
ocijenio što će se o privatizaciji u zdravstvu govoriti u nekom drugom
zakonu, a zanimao se i za sudbinu izvješća o poslovanju zdravstva u
prošloj godini.
Ministar Hebrang završno je kazao kako ima neprimjerenih prostora za
pružanje zdravstvene zaštite, dodajući da bi, s obzirom na ono što smo
naslijedili u zdravstvu bilo teško sve uskladiti sa zakonima. Kada bi
se išlo na usklađivanje morali bi investirati oko pola milijarde
njemačkih maraka, kazao je ministar Hebrang.
Zaključena je i kraća raprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Njime se po riječima
ministra Hebranga uvodi pravo na zdravstveno osiguranje hrvatskim
braniteljima i majkama sa statusom odgojiteljice. Zakonom se predlaže
produljenje prava na bolovanje radi njege djeteta do njegove
osamnaeste godine i proširuje pravo na korištenje zdravstvene zaštite
bez participacije u troškovima.
(Hina) sšh/bm/msj ds
151502 MET may 96