ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Radi ubrzanja postupka demilitarizacije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, bržeg povratka prognanika te lakše provedbe mirne reintegracije ovih područja pod potpuni suverenitet Republike
Hrvatske, Vlada je Saboru uputila zakonski prijedlog o oprostu počiniteljima kaznenih djela s područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. O tom je zakonskom prijedlogu, koji je u hitnoj proceduri, prijepodne otpočela rasprava u Zastupničkom domu Sabora RH.
ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Radi ubrzanja postupka demilitarizacije
istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, bržeg povratka
prognanika te lakše provedbe mirne reintegracije ovih područja pod
potpuni suverenitet Republike Hrvatske, Vlada je Saboru uputila
zakonski prijedlog o oprostu počiniteljima kaznenih djela s područja
istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. O tom je zakonskom
prijedlogu, koji je u hitnoj proceduri, prijepodne otpočela rasprava u
Zastupničkom domu Sabora RH. #L#
U ime Odbora za zakonodavstvo Vice Vukojević je izvijestio o
amandmanima odbora. Prvim amandmanom Odbor traži da se promjeni naziv
zakona u zakon o oprostu počiniteljima kaznenih djela s privremeno
okupiranih dijelova područja Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske
županije, kako bi u samom nazivu bilo jasno na koga se odnosi. Drugim
amandmanom Odbor predlaže da se oprost od kaznenog progona odnosi na
djela počinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 1. lipnja 1996.
godine, umjesto, kako stoji u prijedlogu zakonu - do početka
demilitarizacije. Odbor nadalje predlaže da se zakonom točno pobroje
kaznena djela iz kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske koja se
izuzimaju od oprosta.
Odbor za pravosuđe podržava iznešene amandmane Odbora za
zakonodavstvo te amandman zastupnika Ivana Gabelice, izvijestio je
Bosiljko Mišetić. Zastupnik Gabelica, naime, traži da se oprost
uvjetuje budućim ponašanjem počinitelja, odnosno da ako ubuduće počine
kažnjiva djela kojima se ugrožava sigurnost, teritorijalna cjelovitost
i opstanak RH, gube pravo na oprost.
Klub zastupnika HSLS-a zbog budućnosti i mira podržava ovaj zakon,
kazao je Vladimir Primorac. Podržao je amandman Odbora za
zakonodavstvo kojim se predlaže pobrojati kaznena djela koja će biti
izuzeta iz oprosta. Time će biti riješen problem koji se pojavio
donošenjem prvoga zakona o oprostu (1992. godine) kada su se sudovi
'patili' sa određivanjem tih djela, tj. što ide, a što ne ide pod
oprost. Kazao je, ipak, da zakon koji se odnosi samo za jedno
područje - pobija načela pravednosti.
Klub HSP-a ne da ne podržava ovaj zakon, već se zgraža nad njim,
kazao je Anto Đapić podsjetivši da je u svim sličnim prilikama HSP bio
protiv, kao i danas. Protiv smo zbog moralnih i političkih razloga,
kojih je na tisuće, zbog poginulih dragovoljaca i neprospavanih noći u
srpskim logorima, istaknuo je i izrazio bojazan da zakon daje
sigurnost onima koji su palili hrvatske kuće i koji mogu biti nukleus
neke buduće pobune. Kazao je da bi bilo potrebno raspisati
savjetodavni referendum pa da građani Osječko-baranjske i
Vukovarsko-srijemske županije sami odluče hoće li oprostiti ili ne.
Potrebno je donijeti zakon, ali HSS se pita do kada ćemo se dovoditi
u situaciju da nemamo izbora, kazao je u ime Kluba HSS-a Luka Trconić
pitajući gdje je limit. Tim više što suprotna strana nije iskreno
zainteresirana za mir, kazao je i dodao da HSS nije spremna na
kompromise bez velikih promjena. Govoreći o zakonu naveo je da postoje
demokratske snage kojima je stalo do mira na ovim prostorima te da je
zbog toga potrebna dosljedna hrvatska vanjska politika, odnosno da se
ono što se traži kod vanjskih čimbenika mora demokratski tražiti i u
domovini.
(Hina) msj/sšh ds
151139 MET may 96