ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Konačni prijedlog zakona o kreditnim poslovima s inozemstvom, o kojem će danas raspravljati Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, trebao bi bolje regulirati, ali i liberalizirati sklapanje poslova s
inozemstvom, rekao je autor prijedloga zakona i pomoćnik ministra financija u Upravi za međunarodne financijske odnose Josip Kulišić. Prijedlog zakona temelji se na analizi stanja u području kreditnih i financijskih odnosa s inozemstvom. Njime je kreditni posao ustvrđen kao svaki posao kojim se ugovara plaćanje obveza ili naplata potraživanja s rokom dospijeća dužim od 90 dana, osim ako Vlada RH ne propiše drugačije, te pribavljanje novčanih sredstava emitiranjem vrijednosnih papira na inozemnom financijskom tržištu.
ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Konačni prijedlog zakona o kreditnim
poslovima s inozemstvom, o kojem će danas raspravljati Zastupnički
dom Sabora Republike Hrvatske, trebao bi bolje regulirati, ali i
liberalizirati sklapanje poslova s inozemstvom, rekao je autor
prijedloga zakona i pomoćnik ministra financija u Upravi za međunarodne
financijske odnose Josip Kulišić.
Prijedlog zakona temelji se na analizi stanja u području kreditnih i
financijskih odnosa s inozemstvom. Njime je kreditni posao ustvrđen
kao svaki posao kojim se ugovara plaćanje obveza ili naplata potraživanja
s rokom dospijeća dužim od 90 dana, osim ako Vlada RH ne propiše drugačije,
te pribavljanje novčanih sredstava emitiranjem vrijednosnih papira na
inozemnom financijskom tržištu. #L#
Prema tom zakonskom prijedlogu, Republika Hrvatska sklapa kreditni posao
s inozemstvom i daje jamstva samo na temelju posebnog zakona. Tvrtke koje
su u potpunom ili većinskom vlasništvu države, mogu samostalno sklapati
kreditne poslove do vrijednosti od šest milijuna kuna. Za veće kreditne
poslove potrebna je odluka hrvatske Vlade.
Jedinice lokalne uprave i samouprave i izvanproračunski fondovi mogu
sklapati kreditne poslove s inozemstvom uz suglasnost Vlade do visine pet
posto ukupnih rashoda iz prošle poslovne godine za pojedini kredit. Pritom
vrijednost ukupnih kreditnih poslova ne smije prelaziti 20 posto ukupnih
prošlogodišnjih rashoda.
Banka, koju je Narodna banka Hrvatske (NBH) ovlastila za obavljanje
platnog prometa s inozemstvom, može sklapati kreditne poslove i davati
garancije. Banka koja nema tzv. "veliko ovlaštenje" može ugovarati
kredite u inozemstvu samo za financiranje uvoza za vlastite potrebe.
Domaća pravna osoba može inozemnim osobama odobravati robne kredite,
dok financijske kredite može odobriti samo inozemnoj pravnoj osobi
koju je osnovala i u kojoj ima većinsko pravo odlučivanja.
Isto tako, obrtnici i trgovci pojedinci mogu odobravati robne kredite,
a isto tako mogu uzimati kredite u inozemstvu za potrebe vlastite
djelatnosti. Nasuprot tome, građani ne smiju odobravati kredite stranim
osobama, a mogu ih uzimati samo za vlastite potrebe, i to, kao i domaće
pravne osobe i obrtnici, samo putem ovlaštenih banaka.
Svi kreditni poslovi s inozemstvom moraju se registrirati kod NBH,
koja u svrhu usklađivanja monetarnih učinaka deviznih transakcija može
ograničiti opseg kredita, obvezu polaganja depozita razmjerno visini
financijskog kredita, kao i povući suglasnost za sklapanje kreditnog
posla. Kako je naglasio pomoćnik ministra Kulišić, zasad nema potrebe
za restriktivnim mjerama NBH, što znači da nema značajnije neravnoteže
platne i trgovinske bilance.
(Hina) mg sbo
141223 MET may 96