(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 9. svibnja (Hina) - Hoćemo li postati začepljena i opasna dionica transeuropskog cestovnog pravca zapad-jugoistok, osnovno je pitanje koje sa zebnjom postavljaju prometni i politički
futurolozi u Sloveniji nakon otvaranja autoceste E-70 između Zagreba i Beograda.
STARIM/NOVIM PROMETNIM PRAVCIMA
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 9. svibnja (Hina) - Hoćemo li postati začepljena i opasna
dionica transeuropskog cestovnog pravca zapad-jugoistok, osnovno je
pitanje koje sa zebnjom postavljaju prometni i politički futurolozi u
Sloveniji nakon otvaranja autoceste E-70 između Zagreba i Beograda.
#L#
Vrijeme rata u Hrvatskoj i BiH, koji je tu cestu držao zatvorenom
gotovo pet godina, bitno je smanjilo frekvenciju prometa između granice
s Austrijom i granice s Hrvatskom (između Karavanki i Obrežja) koja je
nekada iznosila 20.000 vozila na dan, a cesta između Ljubljane i
Zagreba, brza i opasna, izgubila je epitet "ceste smrti". Slovenija je
u proteklih pet godina razumljivim favoriziranjem gradnje autocesta
koje će povezati njezinu obalu s mađarskom granicom računala i s
promjenom prometnih tokova u kojemu bi do punog izražaja došao njezin
položaj važne etape pravca koji će Španjolsku, Francusku i Italiju
povezati s istočnom Europom. "Otvorite nam vrata Europske unije, pa
ćemo vas pustiti na istočna tržišta", parafrazirao je u naslovu svog
interviewa sa Zoranom Thalerom poruku Slovenije Rimu milanski "Corriere
dela Sera".
Gradnja zahtjevnog autocestovnog pravca između Kopra i Lendave
posebnim namjenskim sredstvima imala je u proteklih nekoliko godina
i važan ekonomski učinak, jer je državna investicija djelovala i na
visok rast nacionalnog proizvoda. Samo u ovoj godini na radove i otkup
zemljišta na toj će se zahtjevnoj trasi potrošiti oko 110 milijuna
njemačkih maraka. S druge strane su cestovni pravci prema Hrvatskoj u
sjeni rata bili posve zanemareni. Državna tvrtka za autoceste DARS će
do 1999. godine na tom pravcu uložiti oko 32 milijuna USD (uglavnom
iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske
banke), najprije za 12-kilometarski odsjek Višnja Gora/Bič, a do 1998.
za dio između Krške Vasi i granice s Hrvatskom.
Slovenski su analitičari dugo vremena ocjenjivali da će dugotrajni
rat na Balkanu onemogućiti povratak prometih tokova preko autoceste
E-70. Zato sadašnji plan gradnje nacionalnih autocesta u Sloveniji
predviđa da mreža suvremenih četverostaznih prometnica između
prijelaza Karavanke i granice s Hrvatskom bude dovršena tek 2004.
godine, tek nakon dovršenja autocestovne veze od granice s Italijom i
granice s Mađarskom. Čini se da tzv. "slovenski cestovni križ", kako
su nazvali ta dva strateška nacionalna prometna smjera koji se ovdje
sijeku, sada kasni u svojoj izvedbi. Novinski komentatori ovih dana
tvrde kako zbog političke blokade u vladi nitko ne želi priznati da su
planom cestogradnje napravljeni "truli kompromisi" te da buduće
preusmjeravanje europskog cestovnog prometa zahtijeva hitne odgovore.
"Političke prilike na Balkanu su nestabilne da bi se promet odmah
vratio u stare tokove, no već sad je jasno da suvremena autocesta sa
četiri trake, koja se do kraja 1999. treba napraviti između Maribora i
Lendave, nikad neće vidjeti 20.000 vozila dnevno, koliko ih je bilo
nekad između Ljubljane i Zagreba, a postoji opasnost od crnog
scenarija po kojem gradimo autoceste samo za istočnoeuropske kamione",
jedna je od zabilježenih ocjena u slovenskom tisku ovih dana, dok
komentator ljubljanskog "Dnevnika" ističe kako Slovenija "opet postaje
nepodnošljiva tranzitna država sa cestom smrti, jer je rat prekratko
trajao da dovršimo svoje planove".
(Hina) fl br
091458 MET may 96