RIM, 6. svibnja (Hina/AFP) - Životni vijek u istočnoj Europi i Rusiji ne prestaje opadati u odnosu na zapadnu Europu, uglavnom zbog zagađenja okoliša, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
RIM, 6. svibnja (Hina/AFP) - Životni vijek u istočnoj Europi i Rusiji
ne prestaje opadati u odnosu na zapadnu Europu, uglavnom zbog
zagađenja okoliša, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
#L#
U izvješću o okolišu i zdravlju u Europi, objavljenom danas u Rimu,
WHO izvješćuje kako se raskorak koji se počeo pojavljivati šezdesetih
i sedamdesetih godina, povećao posljednjih godina "uglavnom zbog
velikog pogoršanja zdravlja u 15 novih nezavisnih država bivšeg SSSR-a
i u nekoliko zemalja srednje i istočne Europe". Taj je raskorak
iznosio 6 godina 1992. godine - 75,6 godina životnog vijeka na zapadu
nasuprot 69,6 godina na istoku - i nastavio se povećavati 1993.
godine, prema prvim podacima.
Smrtnost koju uzrokuju kardiovaskularne bolesti osoba starijih od 35
godina, iznosti polovicu tog raskoraka. Bolesti dišnih putova česti su
uzrok smrtnosti kod djece u zemljama srednje i istočne Europe. Sve u
svemu 58 posto raskoraka duguje se smrtnosti u ranoj dobi uz gubitak
ljudskog izvora koja ona predstavlja za ta društva.
Učinak koncentracije čestica u atmosferi gradova kratkoročno povećava
za 10 posto smrtne slučajeve, a za 20 posto hospitalizacije zbog
bolesti dišnih puteva, otkrivaju mjere koje su provedene nad
pučanstvom od milijun osoba u tri dana.
Izvješće WHO-a procjenjuje osim toga da isparivanje diesela ima ulogu
u povećanju raka pluća.
Druge dvije velike opasnosti utječu na životni vijek Europljana:
prometne nesreće i kvaliteta vode.
Svakog dana ekvivalent broju putnika zrakoplova velike nosivosti
umire na europskim cestama: 342 poginula i 6.000 ozlijeđenih, prema
WHO-u. Dvanaest do devetnaest posto svih smrtnih slučajeva osoba od 15
do 44 godine starosti do kojih dolazi u Europi izazivaju prometne
nesreće. Najčešće žrtve su mladi od 15 do 25 godina.
Danas ima 500 milijuna automobila na svijetu, nasuprot 50 milijuna
1950. godine. Istjecanje ispušnih plinova odgovorno je u visini 20
posto za učinak staklenika.
Stručnjaci WHO-a naglašavaju osim toga da je kvaliteta pitke vode u
istočnim zemljama lošija nego u doba SSSR-a, jer se analize i kontrole
ne provode više, ili se provode manje, nego ranije. Šire se slučajevi
difterija i gastroenteritisa.
Kvaliteta vode također je zabrinjavajuća na Mediteranu u koji se
sručuje smeće i izlijeva zagađena voda 18 zemalja. Sto trideset
milijuna osoba živi na rubu tog mora, a 100 milijuna turista tamo
dolazi svake godine. Prema izvješću, svake godine događa se 2,5
milijuna slučajeva gastrointestinalne infekcije.
Na konferenciji za novinstvo u Rimu, WHO je potpisao s američkom
zakladom NSF International, svjetskim stručnjakom unazad pedesetak
godina u obradi pitke vode, sporazum o suradnji.
D. R. Mangino, direktor NSF International, istaknuo je da ispitivanja
provedena za WHO ukazuju na to da će sredinom 21. stoljeća petina
svjetskog pučanstva biti suočena sa sušama. Oko 40 zemalja na svijetu
imat će nedovoljnu opskrbu vodom, što bi trebalo pogoditi 2,43
milijardi osoba.
(Hina) bnš bnš
061706 MET may 96