BRAČ, 3. svibnja (Hina) - Određivanje gospodarskog pojasa, koji predstavlja osnovu gospodarenja vlastitim morem, te zaštita mora i provedba Zakona o morskom ribarstvu, temeljni su zadaci buduće Uprave za ribarstvo, koja će djelovati
unutar Grupacije morskog ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izjavio je predsjednik te Grupacije mr. Miro Kučić. Uprava će imati ravnateljstvo u Zagrebu i svoje predstavnike u sedam hrvatskih županija.
BRAČ, 3. svibnja (Hina) - Određivanje gospodarskog pojasa, koji
predstavlja osnovu gospodarenja vlastitim morem, te zaštita mora i
provedba Zakona o morskom ribarstvu, temeljni su zadaci buduće Uprave
za ribarstvo, koja će djelovati unutar Grupacije morskog ribarstva
pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izjavio je predsjednik te Grupacije
mr. Miro Kučić. Uprava će imati ravnateljstvo u Zagrebu i svoje
predstavnike u sedam hrvatskih županija. #L#
Hrvatsko ribarstvo, prema riječima Kučića, zbog svoje je kvalitete
i tradicije prisutno u svijetu, međutim ta je djelatnost suočena s
problemima u marikulturi, industriji za preradu ribe te financijskom
nedisciplinom. Poseban problem predstavlja i carinska stopa u visini
25 posto koja se primjenjuje pri izvozu proizvoda.
Naime, Hrvatska 80 posto ulovljene ribe i ribljih prerađevina izvozi
na inozemno tržište. Ulov i proizvodnja ribe u 1995. godini su bili
na razini jedne trećine u odnosu na predratnu razinu, koja je dosezala
oko 30 tisuća tona. Ove se, pak, godine očekuje povećanje ulova i
proizvodnje ribe na oko petnaestak tisuća tona.
Lani je prerađeno 12 tisuća tona ribe, od čega je 70 milijuna kutija
prerađene ribe izvezeno u Češku, Poljsku, Mađarsku, Ukrajinu i bivše
zemlje Sovjetskog saveza. Stoga je ribarstvo zasad jedina grana
poljoprivrede koja ostvaruje pozitivnu vanjsku trgovinsku bilancu u
iznosu od 30 milijuna njemačkih maraka.
Najveći su problem ribara u nas, prema ocjeni Kučića, osim nepostojanja
Uprave za ribarstvo, i nedisciplina na moru i skupa cijena nafte, koja
u Hrvatskoj usprkos regresu dobivenim od hrvatske Vlade, iznosi oko
pola njemačke marke, dok je u inozemstvu njezina cijena oko 35 pfeninga.
Isto tako, modernizacija šest domaćih tvornica za preradu ribe zahtjeva
ulaganje otprilike desetak milijuna američkih dolara. Zasad je njihov
ukupni godišnji kapacitet prerade 39 tisuća tona. Preostale dvije
tvornice, "Plavica" sa Cresa i porečka "Plava laguna" zbog stečaja
lani nisu poslovale.
(Hina) splj sbo
031339 MET may 96