ITALIJA NAKON IZBORA: PRODI SASTAVLJA PRVU VLADU LIJEVOG CENTRA

RIM, 2. svibnja (Hina/AR) - Glede sastava prve vlade lijevoga centra u Republici Italiji još se uvijek više nagađa nego što se pouzdanije zna u javnosti i u medijima, koji se svakodnevno natječu u svojim prognozama. Sigurno je jedino da će osobe koje je lijevi centar uoči izbora naznačio kao kandidate za predsjednika i potpredsjednika vlade u slučaju pobjede skupine stranaka nazvane "Maslinom" zauzeti te položaje. Premijerski kandidat "Masline" Romano Prodi, koji će najvjerojatnije i dobiti mandat za sastav vlade, budući da je ta skupina stranaka na izborima 21. travnja osvojila većinu, ne želi kazati kakve su mu namjere prilikom izbora ministara, isto kao i njegov potpredsjednik Walter Veltroni, koji također pregovara s potencijalnim ministrima. Najprije se, 9. svibnja, treba sastati novoizabrani Parlament, koji zatim mora izabrati predsjednike obaju domova i odbora. Pobjednici na izborima ponudili su oporbi mjesto predsjednika jednog doma. Oporba, nazvana Pol za slobode, kojoj je na čelu Silvio Berlusconi, prvo je odbila taj prijedlog, ali je sada promijenila mišljenje. Stranke na vlasti nisu ponudile to mjesto oporbi zbog toga da ublaže njezinu oštricu, već kako bi pokazale svoju demokratičnost te zato što drže da oporba mora imati mogućnost da s ključnih institucionalnih mjesta nadzire vladino djelovanje. Veliku nepoznanicu posljednjih dana predstavljao je i ulazak u politiku Antonija Di Pietra, bivšeg suca istražitelja koji je razotkrio korupcionašku vezu između političara i poduzetnika. Nagađanja o tome hoće li se on prikloniti lijevom ili desnom centru, Di Pietro je sam prekinuo kad je izjavio da će pokušati sastaviti vlastiti stranački centar. On bi sredinom svibnja trebao i službeno najaviti stvaranje te nove političke strukture, vjerojatno opet skupine, i njezin program. Di Pietro je bio vrlo popularna osoba i ispitivanja javnog mišljenja su pokazivala da bi Talijani glasovali za njega. Nakon ovih izbora prognoziralo se da bi mu moglo biti ponuđeno neko od ministarskih mjesta, kao prvo u pravosuđu ili u unutarnjim poslovima. Di Pietro se sastao s Prodijem, ali nakon toga nije obznanjeno ništa glede njegova mogućeg ulaska u vladu. Bivši sudac razgovarao je i s čelnicima Pola za slobode. Čini se da je upravo njegova neodlučnost o tome kojoj stranačkoj skupini prići utjecala na Talijane koji su ga počeli gledati drukčijim očima, ne više kao heroja u borbi protiv korupcije. List "Corriere della Sera" objavio je ovih dana rezultate ispitivanja javnog mišljenja koji pokazuju da Talijani nisu za to da Di Pietro bude ministrom. Samo 25,6 posto ispitanih izjašnjava se za to da Di Pietro postane ministar vanjskih poslova, a 26,9 posto rado bi ga vidjeli kao ministra pravosuđa. Radi se o niskim postocima, posebice u usporedbi, primjerice, s rezultatima Veltronija, koji dobiva vrlo visoki konsenzus kao ministar. Za njega čak 59,6 posto ispitanih drži da bi, osim mjesta potpredsjednika vlade, trebao preuzeti i ministarstvo pošta (58 posto bi ga radije vidjelo u ministarstvu obrazovanja). Ministarstvo pošta u Italiji je, inače, posebno važno jer predlaže zakone o radijskom i televizijskom informiranju, određuje frekvencije itd., odnosno važno je za informativni sustav o kojem su vođene posebne polemike, posebno od kada je Berlusconi kao tv-magnat ušao u politiku. "Corriere della Sera" u svojoj prognozi mogućeg sastava Prodijeve vlade na mjestu ministra vanjskih poslova više ne vidi dosadašnjeg premijera Lamberta Dinija. Dosad je Dini bio naznačavan kao glavni kandidat za šefa diplomacije, ali čini se da je sam izrazio želju da bude ministar trezora, te da mu se mnogo ne putuje i kako ne bi htio preseliti u Farnesinu, sjedište diplomacije. Kao mogući kandidati za ministra vanjskih poslova spominju se Giuliano Amato, bivši premijer, te Giorgio Napolitano, jedan od povijesnih čelnika bivše KP i sadašnje Demokratske stranke ljevice, koji je niz godina u toj stranki bio zadužen za međunarodne odnose. Pred novom vladom jest i veliki ispit prilagodbe financijskog proračuna trenutačnim troškovima. Financijski manevar trebao bi iznositi između devet i 15 tisuća milijardi lira. Toliko, naime, nedostaje u državnoj blagajni. Prodi će, dakle, morati poduzeti nepopularne mjere već na početku svojega mandata. (Hina) st br 021334 MET may 96