MINISTAR PRKA O SPORAZUMU S LONDONSKIM KLUBOM

ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Potpisani sporazum s Londonskim klubom bio je danas glavna tema "Susreta ponedjeljkom" u hrvatskoj Vladi. O tom za hrvatsku državu iznimno značajnom Sporazumu, koji znači definitivnu financijsku neovisnost Hrvatske od bivše države, jer više nema nikakvih financijskih sveza koje bi mogle utjecati na nastup Hrvatske na međunarodnom novčanom tržištu, novinare su izvijestili ministar financija Božo Prka i potpredsjednik hrvatske Vlade mr. Borislav Škegro. #L# Ministar Prka podsjetio je da su pregovori s Londonskim klubom trajali više od dvije godine, a osvrćući se na povijest duga naglasio je da je 1984. tadašnja Jugoslavija dobila kredit u visini 7,5 milijardi dolara. Prvi put dug je reprogramiran 1988 godine, jedan je dio poništen, a ostatak nikada nije servisiran. Sa 31. prosinca 1995. godine ukupno dugovanje Londonskom klubu iznosilo je 4,4 milijarde američkih dolara glavnice, plus dospjele kamate u visini 1,380 milijarde dolara. Potpisanim sporazumom Hrvatska je preuzela 29,5 posto duga ili 1,474 milijardu dolara što je 1,01 postotnih poena iznad kvote MMF-a, a sav će dug biti nominiran u američkim dolarima i vraćat će se kroz dvije tranše. Tranša "A" bit će obveznice u vrijednosti 833 milijuna dolara koje će dospijevati 1. siječnja 1997. godine s rokom otplate od 14 godina i počekom od tri i pol godine. Tako će, istaknuo je ministar Prka ozbiljnije naplate, dospjeti u 2001. godini i to po povoljnoj kamatnoj stopi koja će iznositi libor na američki dolar (danas iznosi 5,5 posto) uvećan za 0,81 posto. Tranša "B" su obveznice u visini 643 milijuna dolara koje će se izdavati na glavnicu i kamatu prispjelu do 31. lipnja 1996. godine, koju, pojasnio je Prka nismo plaćali u zadnje tri godine. Tranša "B" otplaćivat će se tijekom 10 godina u polugodišnjim ratama, bez počeka i to na način da ćemo u prvom razdoblju, odnosno u slijedeće tri i pol godine vratit 4 posto glavnice, u slijedeće dvije godine 12 posto, a poslije toga vraćat ćemo po 14 posto po kamatnoj stopi kao i za tranšu "A". Na taj način, istaknuo je Prka, u ovoj ćemo godini otplatiti 20 milijuna dolara. Ističući važnost potpisanog sporazuma Prka je naveo da se njime potpuno raskida obveza proistekla iz bivše države, odnosno to je raskid s zajedničkom i solidarnom odgovornošću po kojoj je svaka hrvatska banka bila dužna za dug bilo koje banke iz država bivše Jugoslavije. Za Hrvatsku je najvažnije kako isključiti tzv. povezane pravne i fizičke osobe današnje SR Jugoslavije, a koje su kupovale dug na tzv. sekundarnom tržištu. Naime, pojasnio je Prka, 1992. godine obveznice duga kupovale su se za 12 posto nominalne vrijednosti i neke su banke i poduzeća iz Srbije taj dug kupovale preko ciparskih banaka s namjerom da jednog dana od Hrvatske i Slovenije naplate punu vrijednost. No, oni su taj dug kupovali iz deviznih rezervi Narodne banke Jugoslavije na što sve bivše države imaju pravo. Po podacima Chemichal banke oni sada drže 684,5 milijuna dolara od ukupnog iznosa duga. "Prema potpisanom Sporazumu sve povezane osobe isključuju se iz transakcije i dio duga kojeg su tako kupile ulazi u sukcesiju bivše države", kazao je Prka, dodavši da se to "Srbima neće svidjeti". Pojasnio je da postoji i Offacova lista, odnosno da ured pri Ministarstvu financija SAD-a za blokiranje inozemne imovine ima listu tzv. povezanih osoba. Ta je lista, ističe Prka i nadalje aktualna iako su tzv. SRJ skinute sankcije, i to iz razloga što je dio duga kupovan iz zajedničkih sredstava bivše države koje ulaze u sukcesiju. Hrvatska ima pravo dodati i nezavisnu listu banaka i drugih pravnih osoba za koje dokaže da drže "jugo dug", naglasio je Prka, dodavši da "nećemo platiti ni dolara duga srbijanskim ili bilo kojoj drugoj banci koja drži dio duga kupljenog na taj način". Govoreći o slijedećim koracima ministar Prka je naglasio da kroz slijedeći mjesec dana Hrvatska glasovanjem mora dobiti potvrdu dvije trećine banaka (po visini duga kojeg drže), od ukupno 350 koliko ih ima u Londonskom klubu, o raskidanju klauzule o zajedničkoj i solidarnoj obvezi. Potom ćemo, kazao je Prka, obveznice moći uvrstiti na službenu kotaciju luxsemburške burze. Inače, dodao je, najviše duga drže japanske banke. Ministar financija Božo Prka na kraju je zaključio da Sporazum s Londonskim klubom Hrvatskoj omogućava dobivanje kreditnog reitinga što će pridonjeti i smanjenju kamatne stope pri dobivanju inozemnih kredita. "Sada je ta kamata nedefinirana, a kada dobijemo kreditni reiting a vjerujem da će to biti do kraja godine, nadamo se da će ta kamata biti investicijska ili bar na razini koja vrijedi za Mađarsku". Opetujući značaj potpisanog sporazuma potpredsjednik Vlade mr. Borislav Škegro ističe da je to i sređivanje odnosa s međunarodnim privatnim financijskim institucijama. Istaknuo je kako više nema neregistriranoga duga nastalog temeljem zaduženja bivše države. Podsjetio je da još treba riješiti pitanje tzv. baselskog kluba, odnosno zajedničkih deviznih rezervi bivše države u zlatu, što ulazi u sukcesiju i od kojih će Hrvatska dobiti svoj dio. (Hina) sšh ds 291518 MET apr 96