SKUP "REVITALIZACIJA NASELJA U UVJETIMA POSLIJERATNE OBNOVE"

ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Iskustva u hrvatskoj praksi obnove te obnova hrvatskih gradova i naselja razrušenih i oštećenih u ratu bile su teme drugog dana rada Međunarodnoga stručnog skupa "Revitalizacija naselja u uvjetima poslijeratne obnove" održanog danas u prostorijama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske. Govorilo se o programima obnove Vukovara, Konavala, Dubrovnika, Osijeka, naselja Crno te Ličko-senjske županije. Skup je održan u organizaciji Nacionalnog odbora Republike Hrvatske za Habitat (Centar za ljudska naselja) i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja. #L# Govoreći o Prostornom programu obnove Vukovara, načelnik Zavoda za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Antun Paunović napomenuo je da se u izradi plana krenulo od činjenice da je Vukovar razoren, devastiran, iseljen i nepristupačan grad. "Novi strateški položaj i funkcija grada te novi razvojni programi pretpostavke su na kojima se temelji obnova Vukovara", rekao je Paunović i dodao kako se zbog tih razloga dio predratne gradske strukture neće obnavljati. Pripadnost podunavskom prostoru, ocijenio je, glavna je odrednica razvoja grada koja neće utjecati samo na gospodarska već i na ekološka usmjerenja. Koncept prostornog razvoja Vukovara, kazao je, utemeljen je na planovima za do 60 tisuća stanovnika s moderniziranim gospodarstvom. Govoreći o Programu obnove stambenog fonda u Vukovaru, Ivan Mikić iz Poglavarstva grada Vukovara je rekao kako je njime predviđena u prvoj fazi obnova pet tisuća stambenih jedinica u blokovima i neboderima gdje bi se moglo smjestiti 15.500 stanovnika. Program je rađen, istaknuo je Mikić, na osnovi izjava očevidaca koji su bili u Vukovaru do 18. studenog 1991. te na osnovi video-zapisa snimljenog 25. srpnja 1995. Procjenjuje se, rekao je, da će se vrlo brzo moći obnoviti stanovi u visokogradnji, što će omogućiti veći povratak stanovništva. Osvrćući se na iskustva u provedbi pilot-projekata obnove - projekta Konavle, pomoćnik direktora Direkcije za javne investicije Ante Stojan istaknuo je kako je glavni prioritet obnove bio povratak stanovnika na svoja ognjišta, a posebno u rubne ruralne krajeve. Danas se, rekao je, od devet tisuća stanovnika vratilo njih sedam tisuća, dok ih je još 1200 smješteno u hotelima. Ivanka Jemo iz Zavoda za obnovu Dubrovnika drži da "obnovu treba planirati u funkciji sveopće revitalizacije Grada, zahtjeva suvremenog života, ali i organizirane kontrole zaštite povijesne jezgre od nemilosrdnih zahtjeva turističke industrije". (Hina) td ds 271647 MET apr 96